Stari most i stara gradska jezgra prvi su bosanskohercegovački spomenik zaštićenoga svjetskoga naslijeđa. Danas, 15. srpnja ove godine navršava se 16 godina od tog povijesnog događaja od kada se službeno Grad Mostar nalazi se na prestižnom UNESCO-ovom popisu.
Tu za Mostar i BiH povijesnu odluku na sjednici Odbora UNESCO-a održanoj od 11. do 17. srpnja 2005. u Durbanu u Južnoafričko Republici donijeli UNESCO-ovi eksperti, čime je naša zemlja dobila prvi spomenik na tom prestižnom popisu. Tako je nakon jednog propalog nominiranja te njegova rušenja i obnavljanja Stari most jedini i jedinstveni spomenik u svijetu s tako burnom prošlošću konačno našao na popisu zaštićenog svjetskoga kulturnog naslijeđa.
Petnaest godina od upisa Starog Mosta# worldheritage #UNESCO #mostar pic.twitter.com/ZM27Ohn4G8
— Željana Zovko (@ZovkoEU) July 16, 2020
Upis je pratilo lobiranje s više strana, a posebno značajnu ulogu u tome tada su odigrali predstavnici Hrvatske, Nizozemske i Libanona, koji su svim srcem na zasjedanju u Durbanu «navijali» za Stari most, naša veleposlanica pri UNESCO-u u Parizu Željana Zovko te glavni direktor UNESCO-a za kulturno naslijeđe Mounir Bouchenaki.
Vođa bh izaslanstva u Durbanu, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, tada je kazao kako će 15. 7 2005. u povijesti BiH ostati zapisan zlatnim slovima jer se uspjelo uvrstiti Mostar u svjetsko kulturno nasljeđe, a što je bio mukotrpan, dugačak i zahtjevan posao. Iako se u početku činilo nemogućom misijom na kraju se pokazalo da bh. političari, potpomognuti različitim stručnjacima i diplomacijom vlastitim sposobnostima graditi bolju budućnost, naravno, kada to hoće.
Nije ni danas nevažno podsjetiti kako je borba za upis u registar svjetskog naslijeđa bila više nego jaka. Govori to i podatak da je od više stotina predloženih spomenika kulture njih 31 dobio UNESCO-ov pečat, a među njima i Stari most i stara jezgra Mostara. Upis u svjetsko naslijeđe tek donosi veliki posao za grad. Iako su mnogi smatrali kako je rekonstrukcija Staroga mosta bila najzahtjevniji dio posla, održati Stari grad urednim i prihvatljivim za stroge UNESCO-ove kriterije bio je novi i veliki izazov svim građanima Mostara, a posebno gradskim vlasti.
Jer ulazak u UNESCO, znači ulazak u klub poznatih u svijetu. To je referenca koju je teško dostići. Naravno tada su pred Grad Mostara stavljeni i određeni standardi koje je trebalo u proteklih godinu dana ispuniti ukoliko se želi ostati pod UNESCO-ovim okriljem, a to znači uvođenje potpunog reda i standarda koje propisuje UNESCO.
Projekt obnove Starog mosta započeli su 1999. godine tadašnji čelnici Grada gradonačelnik Ivan Prskalo i dogradonačelnik Safet Oručević, a nastavili gradonačelnik Neven Tomić i dogradonačelnik Hamdija Jahić. Obnova je završena u srpnju 2004 za vrijeme mandata gradonačelnika Hamdije Jahića i dogradonačelnika Ljube Bešlića, a kojemu pripadaju velike zasluge za upis Starog mosta na UNESCO-ov popis.
Za pet godina pripreme projekta i obnove mosta te njegova upisa na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika kulture velike zasluge pripadaju i Jedinici za koordinaciju projekta obnove Starog mosta (PCU) direktoru Rusmiru Ćišiću i zamjeniku direktora Tihomiru Roziću.
O obnovi Starog mosta, simbola Mostara, napisana je i svojevrsna kronika Stari most – s mjesta događaja u nakladi HKD Napredak, autora Miroslava Landeke, izdanje na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.
wpDiscuz
