Tehnologija je u potpunosti promijenila naš stil života. A kako se veći dio našeg društvenog života premjestio na internet, tako je i kriminal proširio područje djelovanja.
Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba
Cyber kriminal je tip visokotehnološkog kriminala koji obuhvaća skup kaznenih djela gdje se kao objekt izvršenja i kao sredstvo za izvršenje kaznenog djela javljaju računala, računalne mreže, računalni podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom i elektroničkom obliku. Internet kriminal nije više samo sitna neugodnost koju uzrokuje mala grupa hakera. Radi se o multinacionaloj opasnosti po gospodarstva i države.
Putem postojećih analiza i informacija, kojima raspolaže Ministarstvo za sigurnost Bosne i Hercegovine, zapažen je trend porasta cyber kriminaliteta i broja povratnika u izvršenju ovih kaznenih djela u našoj zemlji.
Kako su nam kazali iz Ministarstva za sigurnost BiH, djela koja se klasificiraju pod pojmom cyber kriminala u BiH su ometanje rada sustava i mreže elektronske obrade podataka, prijevare putem interneta, neovlašten pristup zaštićenom sustavu i mreži elektronske obrade podataka, krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaćanja, posjedovanje i distribucija dječije pornografije, kaznena djela u vezi sa zlouporabama wireless mreža te društvenih mreža, kaznena djela povrede autorskih prava.
“Kada govorimo o kaznenim djelima, tu je ponovno specifično naše zakonsko uređenje, jer to pitanje nije obuhvaćeno na državnoj razini, već u Kaznenim zakonima FBiH, RS-a i Brčko distrikta. Propisane sankcije za navedena kaznena djela su novčane kazne i kazna zatvora, ovisno o vrsti i obliku kaznenog djela.
Upad na internet stranice, neovlašteni upad na stranice privatnih i državnih institucija, krade se vrijeme korištenja koje netko plaća (djelo koje je već zastarjelo), računalne sabotaže … sve se to nalazi u Kaznenim zakonima s razlikom u nijansama “, pojašnjava za Radiosarajevo .ba Vladica Babić, stručnjak za cyber kriminal.
Dječija pornografija
Sigurno najstrašnije djelo je iskorištavanje djece i maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djece s pornografskim djelima, te prisila na stvaranje takvih djela.
UNICEF procjenjuje da tijekom jedne godine oko milijun djece bude prodano ili na neki drugi način biti uključeni u kriminalni milje. Prema UNICEF-u, na internetu se može naći više milijuna fotografija 10–20.000 djece koja su seksualno zlostavljana. Identificiran je samo mali broj takve djece.
“U našem zakonu djeca su osobe do 14 godina starosti, dok su recimo u Hrvatskoj stari 18 godina. Tu je širi dijapazon i mogućnost borbe protiv iskorištavanja djece.
Oni su zaista najosjetljiviji faktor, najmanje su sigurni na internetu i društvenim mrežama, jer ih vrebaju stvari o kojima oni i ne razmišljaju. U američkim zakonima imate pojam cyberbullyinga, koji kod nas nije uveden. To je jedan vid zlostavljanja / djelovanja na psihu djeteta koji može dovesti i do samoubojstva “, dodaje Babić.
Najveći korisnici interneta upravo su mlade generacije, odnosno djeca te da samim time i roditelji moraju biti upoznati s mogućnostima koje pruža internet, odnosno i oni i djeca moraju se upoznati sa sigurnim korištenjem interneta.
Zemlja potpisnica Europske konvencije o računalnom kriminalu, BiH je u entitetskom kaznenom zakonodavstvu uvrstila i kaznena djela “Protiv sigurnosti sustava i mreže elektronske obrade podataka”, a preteča toga je formiranje timova istražitelja za borbu protiv cyber kriminala u MUP-a RS-a i FUP -a.
Unutar Sektora kriminalističke policije Federalne uprave policije djeluje Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala, gdje od 2007. godine rade istražitelji cyber kriminala.
“Kada su u pitanju djeca, to je mnogo mučnije. Zbog prirode istrage i posla moramo pregledati oduzeti materijal i utvrditi je li u pitanju dječija pornografija. Naiđete na materijal s bebama, djecom od dvije, četiri, šest … godina, muka vam je, ali kada pomognete da se ta osoba smjesti u zatvor, shvatite koliko ste dobru stvar napravili “, pojašnjava za Radiosarajevo.ba jedan od istražitelja cyber kriminala FUP-a.
Bh. javnost vjerojatno pamti slučaj iz 2011. godine kada je MUP RS-a, kod uhapšenog Samira Skelic iz Dervente (spomenut kao vlasnik najvećeg arhiva opscenog sadržaja u Europi) pronašao 212 diskova i na njima više od dva milijuna fotografija te 7.000 videosnimaka dječije pornografije. Osuđen je 21. kolovoza 2014. godine na četiri i pol godine zatvora.
Još jedna veća zapljena dogodila se kada su istražitelji FUP-a, pronašli kod E.Š. iz Sarajeva oko milijun i po snimaka i fotografija dječije pornografije. No, samo smo malo zagrebali površinu.
Ipak, kada netko počini kriminalno djelo, moguće je da ne ostavi trag. A upravo te tragove prate cyber istražitelji, prikupljaju podatke po nadzorom tužitelja, uz napomenu da je za svaki korak potrebna naredba suda (račun je pojam rezerviran za filmove).
Društvene mreže
Društvene mreže su zasigurno novo poprište cyber kriminala. Cyber kriminal se sve brže širi Facebookom, koji broji preko milijardu aktivnih korisnika. Prevaranti provale u račun, šaljući spam koji ih usmjeri na stranice koje kradu osobne podatke i šire viruse. U našoj je naravi da klikamo, bez obzira na to što je u pitanju.
“Morate paziti koje stranice otvarati, koje aplikacije skidate i šta stavljate na profile. Jednom javno objavljena fotografija više nije privatna, a Facebook se ogradio time što vam je na početku ponudio mogućnosti privacy settingsa. A pošto su po defaultu postavke profila takve da ih svi mogu vidjeti, većina i ne obraća pažnju na to.
Treba biti oprezan, od tisuću ljudi, njih šest će povjerovati da je dobilo na lutriji, poslati ‘troškove poštarine’ i osobne podatke … preuzmemo vam Facebook profil, e-mail, pošalju kontaktima ‘tužnu’ poruku tipa ‘ostao sam na ulici, imam samo internet, treba mi toliko novca ‘(samo jedna od varijanti), mnogi nasjednu “, tvrdi istražitelj FUP-a.
Ipak, često se takvi napadi ne prijavljuju, kaže Vladica Babić.
“Visina kazne nije zadovoljavajuća, tada imamo tu tamnu brojku kada ljudi ne prijavljuju napade na profile, jer smatraju da tu nema veće štete.
Još jedna opaska je pojam javnog mjesta koje je uvršteno u Kazneni zakon RS-a. Koliko god se bunili o regulaciji slobode informiranja na javnim mjestima, ako se uvrsti da tu spadaju i elektronički mediji, što je prijedlog iu Hrvatskoj, to je dobar način da se ograniče pojave poput dječije pornografije … Danas se može pojaviti svatko tko može pisati što hoće i kako hoće bez obzira na to hoće li biti i kako kažnjavan za to što je napisao. Trebalo bi se razjasniti što je to javno mjesto u online sferi “, poručuje Babić
Čovjek protiv mašine
Ljudi griješe, mašine ne griješe. Najslabija karika kompjuterske sigurnosti je čovjek, upozorava naš sagovornik iz FUP-a.
“Nemoguće je opisati šta se sve dešava i kakve slučajeve imamo. Oni se mogu razdvojiti u klasična krivična djela uz upotrebu tehnologije (telefoni, GPS, kompjuteri, profili na društvenim mrežama), te djela u kojima je informaciona struktura meta napada. Tako se djelo može izvršiti u BiH, preko servera u Hrvatskoj s posljedicom u Srbiji. Srećom, imamo odličnu saradnju s policijom u regiji, ali i unutar zemlje, u RS-u i Brčkom.
A ima svega, od ekonomske špijunaže, širenja malwarea, neovlaštenog upada u zaštićene sisteme, krađa bankovnih kartica, a najčešći slučajevi se tiču internet prevara.
Česti su i napadi na internet stranice tzv. web-defacementa, te vršenje DDoS napada. Koliko para – toliko muzike, ako stranicu uradite za 500 KM, to vam je kao da ste skupocjeno auto ostavili s ključevima u bravi u lošem kvartu.
Jedni žele istražiti svoje mogućnosti, drugi bi da se pohvale da su oni to izveli, a treći ciljano žele da vas onemoguće u vašem poslu. DDoS napadi su najlakši za izvesti, a najteži za otkriti. Jedna od varijanti DDoS napada, istovremeno slanje na hiljade zahtjeva za posjetu putem inficiranih računara ka serveru koji to ne može podnijeti i on se sruši. Kada završi misiju, takav virus se povlači i briše tragove iz sistema”, priča istražitelj cyber kriminala FUP-a.
Tko su najveći proizvođači malwarea na svijetu?
1. Rusija
2. Kina
3. Brazil
Najtraženiji svjetski cyber kriminalci na listi FBI-ja
1. Nikolaj Popescu
2. Evgenij Mihajlovič Bogačev
3. Sun Kailiang
4. Huang Zhenyu
5. Wen Xinyu
Inače, tvrtke zadužene za online sigurnost, među kojima su BitDefender, Symantec, Kaspersky, Proofpoint i Sophos, objavile su rezultate istraživanja o najvećim opasnostima koje korisnicima prijete od cyber kriminala u ovoj godini.
Prema prijetnjama cyber kriminalaca, čini se da će u 2015. godini na većem udaru biti društvene mreže, ali i bankarski te zdravstveni sektor. Napadi će biti ciljani, a pojavit će se sofisticiraniji oblici spam poruka. Na meti su posebno korisnici koji kupuju preko interneta.
Cyber kriminal svjetsku ekonomiju godišnje stoji oko 445 milijardi dolara, piše Washington Post.
Kako se zaštititi?
Najteže pitanje glasi: Kako se zaštititi od cyber kriminala?
“Toliko je varijanti napada da se teško obraniti, ali možete napraviti barem neke osnovne korake. Ne koristite ‘crackovane’ operativne sustave i antiviruse, već licencirane operativne sustave i prateće programe, ne ‘skidajte’ piratske kopije filmova i glazbe, obratite pažnju na validnost računalnih programa koji se besplatno nude na internetu, na web-stranice s pornografskim sadržajem koje nerijetko služe za distribuciju računalnih virusa …
Najbitnije je razgovarati s djecom o opasnostima, njihovim aktivnostima na internetu, da li su dovoljno sazreli za pristup internetu bez nadzora. Imajte na umu da internet ‘sve pamti’, svaki podatak koji ostavite na internetu dostupan je i za deset godina. Koristite dobre šifre, koje bi trebale sadržavati velika, mala slova, znakove interpunkcije, stihove pjesama, jer će prvi izbor hakera biti očite kombinacije imena, prezimena i godina.
Naposljetku, koristite internet za edukaciju iz područja sigurnosti upotrebe informacijskih tehnologija “, savjetuje naš sugovornik.
On vjeruje kako bi i na stranici svakog news portala trebao stajati član Kaznenog zakona FBiH (163.) ili RS (390.), te Brčko distrikta (160.) o “izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti”, kao znak upozorenja za one koji svojim komentarima na tekstove čine upravo to.
“Tko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u BiH, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina (u slučaju RS-a novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. ) ”
Radiosarajevo.ba
wpDiscuz