Vjerujem u izmjene Izbornog zakona BiH, ali ne zbog HDZ-a BiH, njima je nacionalni interes drugotni, rekao je u izjavi za Bild.ba Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.
Matthew Palmer, specijalni izaslanik američkog State Departmenta za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini, jučer se u Zagrebu susreo s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem.
Isti dan je u Beogradu s Aleksandrom Vučićem razgovarao Dragan Čović, a u Zagrebu s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem Milorad Dodik.
Sve ove razgovore možemo promatrati u svjetlu temeljnog bosanskohercegovačkog, ali i regionalnog političkog problema, odnosno, izmjena Izbornoga zakona u BiH. Očito je da su i domaći akteri i strani dužnosnici potpuno svjesni koja je problematika s Izbornim zakonom.
Državni vrh Hrvatske o tome govori stalno, na svim sastancima, od Eurpske komisije i premijera Plenkovića te ministra vanjskih poslova Radmana, do predsjednika Zorana Milanovića koji o ovoj temi govori gdje god dođe, zadnji put – U Italiji gdje se susreo s predsjednikom te zemlje, ali i na svim drugim adresama u Hrvatskoj i izvan nje.
Palmer će održati niz sastanaka
U BiH će u idućih nekoliko dana niz sastanaka održati upravo Palmer. Palmer danas dolazi u Sarajevo na novu rundu razgovora o izbornoj reformi s čelnicima najjače bošnjačke i hrvatske stranke Bakirom Izetbegovićem (SDA), odnosno Draganom Čovićem (HDZ BiH) te s oporbenim liderima u Federaciji i u Republici Srpskoj.
S Palmerom stiže i prva žena Europske službe za vanjske poslove Angelina Eichorst.
S obzirom na to da se o problematici Izbornog zakona razgovara na ovim razinama na kojima se razgovara, već to je donekle hrvatska pobjeda. Hrvati u BiH su nametanjem ovog problema već ostvarili važan dio do svog cilja, ali ostaje za vidjeti kakav će biti konačan ishod.
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kaže kako vjeruje u izmjene Izbornoga zakona, ali ne zbog HDZ-a BiH.
“Ja vjerujem u izmjene Izbornoga zakona, ali to vjerovanje ne polažem u HDZ BiH i njihove pregovaračke sposobnosti, nego u pojedine strane dužnosnike kojima je cilj, prvenstveno zbog njihovih karijera i položaja u vladama i državama koje predstavljaju, da se situacija u BiH smiri. Uz to, tu je izvrsna diplomatska akcija premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića koja ovoj priči daje i jednu novu dimenziju”, rekao je.
Cvitanović je otkrio i što mu je neprihvatljivo kada su u pitanju izmjene ovog zakona.
Palemr i Schmidt shvaćaju problem
“Treba naglasiti kako nije prihvatljivo razdvajanje doma naroda i Predsjedništva u pregovorima, a potpuno je neprihvatljivo brisanje nacionalnog prefiksa. Hrvati na to ne smiju pristati jer bi to značio početak kraja nas kao konstitutivnog naroda u BiH. Mislim kako su gospoda Schmidt i Palmer, ali i neki drugi strani akteri, naprosto prepoznali tko je tko u BiH i da je legitimna zastupljenost jedan od ključnih problema u državi”, rekao je za Bild.ba lider HDZ-a 1990.
Sporazum koji je potpisao s HDZ-om BiH Cvitanović smatra “mrtvim slovom na papiru”.
“Zato vjerujem da ćemo do Općih izbora 2022. godine imati Izborni zakon. U HDZ BiH sumnjam, ne iz ideoloških, stranačkih ili nekih trećih razloga, nego prvenstveno zbog indolentnosti te stranke. Mi smo nakon Općih izbora 2018. imali vrlo jasan sporazum koji je trebao biti odgovor na bošnjačku majorizatorsku politiku. Od tog sporazuma danas nema ništa, on je praktično mrtvo slovo na papiru. HDZ 1990 i ja smo tu čisti jer smo to uradili zbog nacionalnog interesa koji je u HDZ-u BiH, nažalost, prečesto drugotni”, rekao je on Bildu.
wpDiscuz
