SAD, Grčka i crkveni čelnici zabrinuti su zbog mijenjanja statusa golemog zdanja iz 6. stoljeća, koja je prenamijenjena u muzej u prvim danima moderne sekularne turske države pod Mustafom Kemalom Ataturkom.
Predsjednik Tayyip Erdogan proglasio je u petak istanbulsku Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, nakon što je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej 1934. bilo nezakonito.
Erdogan se oglasio samo sat vremena nakon što je objavljena odluka suda, unatoč međunarodnim upozorenjima da se ne mijenja status znamenitosti stare gotovo 1500 godina, koju podjednako štuju i kršćani i muslimani.
“Donesena je odluka da se upravljanje džamijom Ajom Sofijom preda Upravi za vjerska pitanja i da se otvori za bogoslužje”, piše u odluci koju je potpisao Erdogan, prenosi Hina.
Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.
SAD, Grčka i crkveni čelnici zabrinuti su zbog mijenjanja statusa golemog zdanja iz 6. stoljeća, koja je prenamijenjena u muzej u prvim danima moderne sekularne turske države pod Mustafom Kemalom Ataturkom.
“Zaključeno je da je rješenjem nagodbe dobila namjenu džamije i da je ilegalna njezina namjena izvan toga”, navodi u presudi Državno vijeće, najviši turski upravni sud u Ankari.
“Odluka vlade iz 1934. koja je okončala njezinu namjenu džamije i koja ju je definirala kao muzej, nije bila u skladu sa zakonima”, ističe sud, referirajući se na edikt koji je potpisao Ataturk.
Udruga koja je pokrenula slučaj i pravnu bitku dugu 16 godina tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopolis i pretvorio 900 godina staru bizantsku crkvu u džamiju.
Erdogan, pobožni musliman, podržao je kampanju o prenamjeni prije prošlogodišnjih lokalnih izbora. Javnosti bi se trebao obratiti nešto prije 18 sati po lokalnom vremenu, rekao je njegov šef komunikacija.
Osmanlije su izgradili minarete pokraj goleme strukture s kupolama, dok su unutra dodali velike kaligrafske panele koji nose arapska imena ranih muslimanskih kalifa uz drevnu kršćansku ikonografiju.
Ruska pravoslavna crkva objavila je da žali što sud nije uzeo njezinu zabrinutost u obzir kad je donosio presudu i upozorila da bi odluka mogla dovesti do još većih podjela, izvijestila je novinska agencija TASS.
Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu čije je sjedište u Istanbulu, rekao je da će presuda razočarati kršćane i “podijeliti” Istok i Zapad.
Američki državni tajnik Mike Pompeo i Grčka također su pozvali Tursku da za Aju Sofiju zadrži status muzeja.
Riječ je o još jednoj odluci turskog predsjednika kojom nastoji ojačati muslimanski karakter Turske koju je Kemal paša Atatürk nakon Prvog svjetskog rata proglasio sekularnom republikom. Pretvaranje Aja Sofije iz džamije u muzej bio je jedan od koraka kojim je potvrđena sekularizacija zemlje. Sve do dolaska Erdoğana na vlast 2002. godine ta politika nije se dovodila u pitanje.
Ako i jest, reagirala bi vojska kao čuvar sekularnosti. No, Erdoğan je u sklopu priprema za otvaranje pregovora s EU stavio vojsku pod civilnu kontrolu. Prije četiri godine vojska je pokušala srušiti Erdoğana traljavo organiziranim pučem, što mu je dalo dodatni prostor za djelovanje.
Priča s Aja Sofijom ima još jednu razinu. Erdoğan je izgubio lokalne izbore u Istanbulu, gradu iz kojeg potječe, u kojem je bio gradonačelnik i koji se smatrao njegovim uporištem. Sada se nada da će ovim potezom vratiti povjerenje svojih bivših sugrađana.
Reakcije na odluku turskog suda bit će burne. Kršćanske zemlje tražit će da se odluka preispita i doći će do novih ozbiljnih tenzija. Grčka je poručila da Turska riskira stvaranje “golemog emocionalnog razdora” s kršćanskim zemljama.
– Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aja Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti, koje su oblikovale tursku republiku, i da jamče da će ostati otvorena za sve – bio je napisao američki državni tajnik Mike Pompeo.
Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost) remek-djelo je bizantske arhitekture. Gradnja je započela 532. AD u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537., a 558. godine urušila se glavna kupola nakon potresa. Novu, 7 m višu, sagradio je Izidor Mlađi.
wpDiscuz
