Član Predsjednistva BiH iz reda hrvatskog naroda, Dragan Čović, se po prvi put, obraca turskim printanim medijima, putem intervjua sa kolumnistom i stručnjakom za pitanje Balkana Ayhanom Demirom. Gosp. Čović je dao odgovore na brojna pitanja koja se između ostalog, tiču bosansko-hercegovačke ekonomije, članstva u EU i NATO-u te, pitanja vezana za Sutorinu I treći entitet.
Kako ocjenjujete, kao predsjednik HDZ – a i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, pobjedu Kolinde Grabar Kitarović na izborima u Hrvatskoj?
Kao predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda osjećam potrebu podsjetiti na značaj ovih proteklih izbora posebno za nas, Hrvate u Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska i naša je Domovina za koju nas veže hrvatski nacionalni identitet. Predsjednik Republike Hrvatske predsjednik je svih njezinih državljana, a na poseban način Ustav je regulirao obvezu Države, a samim tim i Predsjednika, da skrbi o Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Hrvati i hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini, s pravom očekuju da se Republika Hrvatska i njezin Predsjednik zalažu za legitimna prava hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, ali i za stvaranje novog, pozitivnijeg ozračja unutar međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović svakako će štititi interese hrvatskog naroda kao konstitutivnog i jednakopravnog s ostala dva naroda u BiH
Kolinda Grabar-Kitarović, je u svom govoru, nakon što su rezultati izbora bili jasni, ušutkala protivnike Josipovića i poslala poruku jedinstva. Međutim, nije imala takav pristup kada je u pitanju BiH. Dala je priliku za raspravu na temu 3. entitet. Nije li ovo pomalo kontradiktorno?
Hrvatska ima ustavnu obvezu da se stara o Hrvatima izvan Hrvatske, a samim tim i o Hrvatima u BiH. Predsjednica Kitarović je, koristeći upravo te osnove, uvela standard ponašanja koji, istinski vjerujem, ne bi trebalo nikoga iritirati.
Ova izjava o trećem entitetu, kako sam je razumio, podrazumijeva da se treba osigurati ravnopravnost hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda u BiH. Ako tome neko ima nešto prigovoriti, onda zaista ne znam…
Kako ocjenjujete zahtjeve o uspostavi 3. entitete u BiH? Koji je Vaš pristup ovom pitanju?
Apsolutno nisam opterećen trećim entitetom. To je jedno od mogućih rješenja koje bi zasigurno zadovoljilo, no ako netko drugi misli da ima kvalitetnije rješenje u kojem će svi narodi biti ravnopravni zašto ne razgovarati o tome? Bojim se da je to preznačajno pitanje za hrvatski narod i za BiH da bi se na takav način odnosili prema njemu. Mi uređujemo BiH između tri konstitutivna naroda i svih građana koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi i to zahtijeva apsolutnu i veliku raspravu. Svi moraju razumjeti da ovakva BiH ne može funkcionirati i da se moraju napraviti neke preinake. Moj osobni stav je Europska BiH u kojoj će tri naroda apsolutno biti ustavno jednakopravni, što se može ostvariti na stotinu načina, sada je samo pitanje kako naći kompromis oko toga jer to mi sami u BiH moramo uraditi.
Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je izjavio kako čak Rusija i Srbija neće priznati neovisnost RS-a i da je zahtjev za 3. entitet neostvariv san. Na osnovu ove izjave postavio bi Vam četiri pitanja:
– Je li realno moguća uspostava 3. entiteta?
To je jedno od mogućih rješenja, ali do njega treba doći kompromisom sva tri konstitutivna naroda u BiH.
– Iako na relativno malom prostoru u odnosu na Federaciju, u Republici Srpskoj živi jedan broj Hrvata. Šta možete reći o njihovom statusu?
Hrvatski narodni sabor predvođen HDZ-om BiH, na našu sreću ili nesreću, danas ima takav rezultat da je apsolutni pobjednik unutar svog naroda, a to traži i odgovornost. Mi, stranke okupljene oko HNS-a, predvođene HDZ-om BiH moramo preuzeti i svu odgovornost i sve dužnosti koje po Ustavu pripadaju Hrvatima. Naravno da Hrvati nisu zaboravljeni u sredinama gdje smo manjina. Svaki Hrvat, od Ravnog do Brčkog je jednako važan.
– Ukoliko ne dođe do uspostave 3. entiteta, kakv će biti stav HDZ-a u BiH?
Ako netko misli da mi želimo pod svaku cijenu osigurati jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda onda je apsolutno u pravu. No, ako netko misli da ćemo to uraditi na način koji krši bilo koji dio ustava BiH onda obmanjuje javnost. HDZ BiH se zalaže za ono rješenje koje može osigurati jednakopravnost bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda u BiH.
– Kako ocjenjujete podršku nekih predstavnika iz RS-a, s akcentom na Milorada Dodika? Koliko su njihove izjave realne?
Naglašavam da mi ne želimo crtati granice. Jer, za nas je jedina karta BiH i njezine međunarodno priznate granice. Želimo samo dobiti Ustav i Izborni zakon koji će osiguravati da nitko ne može drugome birati predstavnike. BiH treba biti uređena kao federacija s nekoliko federalnih jedinica.
Skoro šest godina, gradsko vijeće Grada Mostara nije imalo izbore. Kakav je stav vaše stranke po ovom pitanju?
Kada je riječ o Izbornom zakonu i pitanju Grada Mostara, za HDZ BiH je važno da zajedno s partnerima u Mostaru nađemo rješenja koja će biti trajna i koja nikada više od Mostara neće praviti grad slučaj. Statut Mostara treba odgovarati njegovim građanima. Tražit će mo trajno rješenje i taj proces treba ubrzati.
Na glasačkim mjestima u BiH, posebno Mostaru, glasači su formirali ogromne redove prilikom posljednjih Hrvatskih Predsjedničkih izbora. Nije li to malo ironično za grad koji godinama nije birao gradonačelnika?
Ako već imamo pravo izići na izbore, onda se trebao stvoriti ambijent da glasujemo kao i svi ostali građani Republike Hrvatske. Gužve su prvenstveno stvorene zbog nedovoljnog broj birališta u BiH, a ujedno i velikog interesa građana da ostvare svoje pravo glasa. Možda je ironično, ali je to naša stavrnost, i svi trebamo dati sve od sebe da se pitanje grada Mostara riješi što prije.
U posljednje vrijeme održani su mnogi sastanci po pitanju Sutorine? Kakav je Vaš stav?
Rasprava o ovom pitanju traži cjelovitu informaciju s problemima koja se tiču utvrđivanja granice. Mišljenja sam da se treba utvrditi jesu li korišteni temelji akti za rješavanje ovog pitanja, odnosno Opći okvirni sporazum za mir u BiH i zatražiti mišljenje Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju.
Gradovi poput Sarajeva, Tuzle, Zenice i Bihaća (sa većinski muslimanskim stanovništvom) imaju veliku, dok gradovi gdje su Hrvati većinsko stanovništvo, posebno u području Hercegovine, imaju jako malu stopu nezaposlenosti. Kako ovo tumačite?
Nezaposlenost je danas jedan od gorućih problema, ne samo u BiH nego i šire. I zaista mislim da nema velike podijele između ovih gradova. Potrebno je prije svega voditi računa da je u Bosni i Hercegovini neophodno raditi na poboljšanju osnovnih ekonomskih uvijeta i poboljšanju poslovnog okružja.
Problem nezaposlenosti može se riješiti oštrom borbom protiv korupcije, jačanjem vladavine prava, transparentnosti poslovanja. Treba se ulagati u obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage, ulaganjem u razvoj srednjih i malih poduzeća kao okosnicu samozapošljavanja, poboljšanjem izvozno orijentiranih industrija, kao i socijalnom zaštitom svih građana BiH u smjeru učinkovitijeg i kvalitetnijeg djelovanja sustava.
Kako ocjenjujete proces za članstvo BiH u NATO-u i EU?
Euroatlantski paket nešto je što je vrh vanjske politike BiH. Kada je u pitanju put prema Bruxellesu, EU, ne vidim razloga zašto ne bismo ispunili sve uvjete u sljedeće dvije godine da stignemo istočne susjede. Što se tiče NATO-a, tu je situacija znatno složenija. MAP i Partnerstvo za mir su realni ciljevi koje možemo postići. Pitanje vojne imovine osjetljiva je tema za stranke iz RS-a. S njima treba dogovarati modele i rješenja. Očekujem da će ono što zagovaraju hrvatske stranke, što je u interesu sva tri naroda u BiH, pomoći na ubrzanju puta za dobivanje kandidacijskog statusa za EU. Što se tiče članstva u EU, stav je vrlo jasan, EU integracije jedini je i pravi put za bolju budućnost Bosne i Hercegovine. Mi članovi Predsjedništva BiH potpisali smo zajedničku izjavu o europskoj opredjeljenosti i neophodnim reformama BiH na putu ka EU.
Što mislite o bliskoj vezi između Bosne i Hercegovine i Turske?
Što se tiče država u okruženju u zadnjih mjeseci vodio sam prijateljske razgovore s predstavnicima prijateljskih država koji su dolazili u BiH. Ja sam siguran, s obzirom da je Predsjedništvo BiH nositelj vanjske politike da ćemo vrlo brzo na tragu poziva koji sam dobio, usmeno istina, napraviti jedan prioritet, kojim redoslijedom i kojom dinamikom ići vani i razgovarati i primati te predstavnike. Između drugih zemalja svakako ću posjetiti i Tursku, razgovarati o odnosima dvije zemlje te o mogućnostima i preprekama bolje gospodarske suradnje.
Cijenim da Vi, kao neko ko ima pravo glasa u Republici Hrvatskoj, možete dati odgovarajuće procjene kada je u pitanju Republika Hrvatska. Kako ocjenjujete odnose između Hrvatske i Turske?
Mislim da su odnosi dosta korektni.
Ayhan Demir – Yeni Akit
wpDiscuz