Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je u intervju za bh. izdanje Večernjeg lista kako nema podjele BiH jer je dio okružja NATO-a te da su Hrvati faktor stabilnosti u zemlji.
Na pitanje novinara kakve bi refleksije provedeni referendum u RS-u mogao imati na BiH, Čović je kazao kako je stvorena jedna ‘zabava’, koja bi mogla imati ozbiljne političke posljedice, u vrijeme lokalnih izbora i za potrebe lokalnih izbora.
– Upravo taj događaj su dvije bošnjačke i srpske političke opcije koristile u svom nadmetanju ko ima veću snagu. Osobno sam mislio da nema potrebe posvećivati pažnju tom referendumu u trenutku kada su većini javnosti prezentirani kojekakvi pozadinski razlozi, bez obzira na to što je njegova forma. Mislim da je u startu napravljena pogreška jer se nije smjelo raspravljati o odlukama Ustavnog suda BiH. Sada praktično najtežu zadaću imaju Vlada i Parlament RS-a kako uklopiti odluku naroda u presudu Ustavnoga suda koja se mora poštovati. Očekivao sam da će se u definiranju referendumskog pitanja riješiti problem kako taj stav ne bi bio kontradiktoran stavu Ustavnog suda. Priželjkujem da do završetka izborne kampanje neće biti posljedica referenduma, a da već 3. ili 4. oktobra počnemo pričati o drugim temama – kazao je Čović.
Kako bi se priča o referendumu mogla konačno presjeći, hrvatski član Predsjedništva BiH pokušat će otvoriti dinamiku razgovora unutar Predsjedništva BiH, koja bi se onda prenijela i na predsjednike stranaka, a što se tiče evropskog puta zemlje.
– Doradit ćemo Master plan kako bismo sljedeće godine ostvarili kandidacijski status s EU. Sve je u našim rukama i što prije izađemo iz priče o referendumu, bit će nam bolje. Sasvim sam siguran da će s druge strane jedan dio političkog Sarajeva koristiti sve mogućnosti da bi nastavio pritisak na RS – ustvrdio je.
Čović je komentirao i moguće scenarije i konstatacije pojedinaca koji su se vezivali za referendum, a jedan od njih je i mogući rat i odcjepljenje RS-a, kazavši kako misli da će ovo biti posljednji referendum koji će neko praviti bez obzira na to koja je tema u pitanju, osim najave eventualnog izjašnjavanja oko članstva u NATO-u. No ističe kako ne vjeruje da će se na ovakav način više takvo izjašnjavanje organizirati provjerama što narod misli.
– Možda su to malo manje demokratske metode od referenduma, ali to je poruka zbog ukupne atmosfere koja je stvorena. Apsolutno sam uvjeren da je BiH nedjeljiva. Pronađena je kritična masa u EU, Beogradu i okruženju jugoistočne Europe i bilo kakva rasprava o podjelama država nije prihvatljiva. Sagovornika takvim idejama neće biti. Čak i određeni srpski političari na drugim razinama vlasti ističu da ne bi podržali referendum kada bi se održavao o drugome pitanju. Ozračje referenduma je stavilo dovoljno svjetla na BiH. Ako budemo mudri, svi ćemo iz toga izvući poruke kako bismo se okrenuli europskom putu – naglasio je Čović te dodao:
– Zar mislite da bilo ko misli da je danas moguće pokrenuti taj rat. Čak i dovođenje u kontekst policijske vježbe na Drini je besmisleno. Potpuno je to drugo vrijeme u odnosu na devedesete, cijeli ambijent oko nas. Hrvatska je dio NATO saveza, Crna Gora postaje članica… Čak se i iz Srbije može čuti protivljenje određenih krugova, pa ipak imate aktiviranje programa MAP-a s NATO-om. Ovaj prostor se definira kao dio NATO saveza i rat se jednostavno ne može dogoditi – dodao je.
Što se tiče ponašanja političkoga Sarajeva, Čović ističe kako svaka promjena balansa u odnosima Sarajeva i Banje Luke, može imati refleksije i na hrvatsku poziciju u BiH te da ne treba podcijeniti i jedan zahtjev koji je pozicioniran iz Bruxellesa oko europskog puta BiH.
– Tu je i provedba presude Suda u Strasbourgu. U sljedećih nekoliko mjeseci trebamo promijeniti Izborni zakon, što znači reorganizirati BiH jer ovakva ne može funkcionirati i ući u EU. Ako se to ne dogodi, onda će se koristili isti argumenti za hrvatsku stranu – naglasio je.
Na pitanje može li se u paketu presude “Sejdić-Finci” riješiti i hrvatsko pitanje u BiH, Čović je kazao:
– To je pitanje svih pitanja. Zato ću insistirati da bude okončano do marta 2017. jer ćemo vjerojatno početkom aprila imati jedan veliki politički skup u Mostaru na koji se očekuje dolazak velikog broja čelnika država iz našega susjedstva, ali i centralne Europe. Tada planiramo doslovno zovnuti te čelnike na okončani proces. Popuna Doma naroda ili izbor hrvatskog člana Predsjedništva ne smije se više dogoditi, a da nismo imali promjenu Izbornog zakona. Oko člana Predsjedništva stvari su uglavnom usaglašene, ali puno teže je pitanje Dom naroda. Moramo redefinirati popunjavanje Doma naroda jer se iz Širokog Brijega ne može birati Srbin ili Bošnjak ako ih tamo jednostavno nema. Slično je s Hrvatima iz Goražda, Bihaća… Jasno je onda da ih bira neko drugi i s tom trećinom u Domu naroda može izabrati vlast. Sada se traže rješenja kako nakon popisa pučanstva dobiti pravi omjer kako bi 17 Hrvata birali hrvatski birači, a ne neko drugi. Radi se o proporcionalnom sistemu. Sada se razmatra pitanje načina odlučivanja u tome Domu.
Hrvatski član Predsjedništva BiH komentirao je i neodržavanje izbora u Gradu Mostaru, istaknuvši kako će Mostar biti u paketu s presudom iz Strasbourga kao dio napredovanja prema EU.
– Od Europskog parlamenta smo i ovo pitanje dobili vrlo precizno kao uslov. Uz to, moramo riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, izbora u Dom naroda. Sva ta pitanja, do detalja, imamo raspravljena između političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka. Ja bih bio sretan da to pitanje riješimo do kraja godine, a ako to ne bude moguće, onda vjerujem da će to biti najdalje riješeno do marta sljedeće godine.
Osvrnuo se i na položaj Hrvata i u BiH i njihovu nejednakopravnost kazavši kako je to jedna od tema s kojom se trebao ozbiljno pozabaviti te da je nedopustivo da jedan stup vlasti – pravosudni – funkcionira doslovno bez participacije Hrvata.
Na upit što su prioriteti BiH prije kandidacijskog statusa, hrvatski član Predsjedništva BiH smatra kako ne vjeruje da je moguće dobiti kandidacijski status “ako imate Vijeće za provedbu mira i njegovu ulogu na ovoj razini. Jedno s drugim ne korespondira. Sve ostalo moraju preuzeti i raditi institucije BiH, umjesto da o tome odlučuje OHR”.
Na pitanje kako će završiti priča oko pitanja branitelja jer stranke HNS-a BiH, odnosno HDZ BiH, nisu ispunile obećanje s posljednjih izbora, kazao je kako svi znaju da se ljudima trebaju vratiti prava iz kojih su isključeni.
– Vrhovni sud FBiH treba riješiti još oko 2 700 predmeta koje nije riješio oko braniteljske populacije, a riješio je oko 2 000 takvih predmeta nastalih iz vremena Heleza i Platforme. Za to je tome sudu trebalo tri godine. Postavio sam pitanje kako glase izrečene presude u ovim slučajevima, a odgovor je bio da je oko 95 % njih pozitivno riješeno u korist branitelja. A onda sam ponovno pitao zašto se onda uopće o tome odlučuje ili neki sud odjednom automatizmom donese presude. Na taj bismo način imali puno manju štetu jer će na temelju zaostataka i kamata FBiH morati isplatiti milione oštećenim ljudima. Ako se pak to ne želi, onda neka se predmeti prebace na županijske sudove, dadne rok od mjesec dana i sve okonča. To je dogovoreno i trebalo je ići na Dom naroda – naglasio je.
Ponovio je kako to mora biti u listopadu na dnevnome redu i da će kada to bude riješeno, parlament nastaviti normalno s radom.
– Otvorili smo na tome sastanku i druge nelogičnosti oko toga tko sve na nekim područjima ima status branitelja i dobiva naknade. Jasno se pokazalo da se radi o sumnjivim statusima. Zbog toga samo na tome sastanku jasno potencirali, i to je usuglašeno, da se kroz izmjene zakona dobije jedno mjesto pomoćnika koji je zadužen za Hrvatsko vijeće obrane – zaključio je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u današnjem intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista. /HMS/
wpDiscuz