Usporedo s pregovorima šestorice političkih lidera iz BiH, stručne skupine rade na približavanju stajališta o ustavnim promjenama. Ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak ističe kako je više prijedloga na stolu, no da za sada ne postoji spremnost za dogovor.
Kako teku razgovori u okviru stručne skupine za izmjenu Ustava i vidite li spremnosti da se tu postigne dogovor?
Čitavo se vrijeme vode razgovori unutar stručne skupine kako na najbolji mogući način provesti presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali i zadovoljiti neka temeljna načela bez kojih nema smisla provedba takve presude. Treba omogućiti predstavnicima manjina da budu birani na najviše položaje, a s druge strane osigurati da svi konstitutivni narodi budu ravnopravni. Radi se o tome da se izbjegne mogućnost da predstavnici brojnijih naroda biraju predstavnike drugim narodima u institucijama kao što su Dom naroda ili Predsjedništvo BiH. Ono što su nam prenijeli sudionici i što imam kao saznanja od predsjednika Čovića jeste da su svi suglasni oko ispunjenja ovih temeljnih načela da bi svaki narod trebao birati svoje predstavnike. Međutim, kada se dođe do praktične realizacije, odnosno kako i na koji način to provesti, onda se javljaju problemi.
Koji?
Mi ćemo pripremiti određene prijedloge i za ovaj sastanak u srijedu. U svakom slučaju, mislim da više nitko ne dovodi u pitanje provedbu presude, ali način kako je provesti i u pogledu Predsjedništva, odnosno izbora članova državnoga vrha jednako kao i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH još uvijek nije riješeno. Mislim da je nužno intervenirati i u Ustav Federacije BiH. Naime, znamo kako se formira državni Dom naroda i, po mome sudu, zbog toga je potrebno i u tome dijelu provesti određene intervencije.
Gospodin Božo Ljubić izložio je nakon posljednjeg sastanka u Mostaru četiri, a postoji navodno i peti službeni prijedlog kako riješiti ova pitanja?
Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, onda nemate previše varijanti. Postoji mogućnost izravnog ili neizravnog biranja. Izravan izbor koji smo do sada imali u dva je navrata izrodio izbor Željka Komšića i apsolutno ne omogućava izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Moguć je međutim i izravan izbor, ali to bi nužno podrazumijevalo uspostavu posebne izborne jedinice u Federaciji BiH za što treba politički konsenzus.
Čini mi se da bošnjačke stranke SDA i SDP ne žele ni čuti za takav prijedlog?!
Po dosadašnjim razgovorima obje ove stranke su bile protiv takvog prijedloga.
Stoje li ocjene da je uspostava posebne izborne jedinice ravna trećem entitetu?
U određenim susretima s ovim strankama imali smo izravno takve komentare. Takve sam spoznaje dobio u nekim ranijim razgovorima SDA. No, ja iskreno mislim da izborna jedinica nema nikakve veze s entitetom u tome smislu. Entitet znači posebnu sudsku, zakonodavnu i izvršnu vlast, a izborna jedinica se može mijenjati ovisno o tome dogovoru političkih aktera kako na najbolji mogući način osigurati najbolji i najpravičniji izborni proces.
Je li realniji dogovor oko neizravnog načina biranja?
Naš je prijedlog bio bliži neizravnom načinu, no nismo isključivi i za druge prijedloge oko članova Predsjedništva BiH.
Što je s Domom naroda?
Kada je u pitanju Dom naroda, potrebna nam je intervencija u Ustav Federacije BiH. Tu postoji više mogućih alternativa. Prvo, nužno je eliminirati sadašnju odredbu iz Ustava Federacije po kojoj ako se izabere makar jedan Hrvat iz određene županijske skupštine da on po automatizmu ulazi u Dom naroda. Posljednji izbori su pokazali da ta odredba nema nikakva smisla. Imate izborne jedinice u kojima uopće ne postoje predstavnici određenih naroda.
Aludirate li na BPŽ Goražde i izbor jednoga Hrvata u Dom naroda iako ih tamo po crkvenome popisu prošle godine tamo ima tridesetak?
Apsolutno. To su apsurdi. Imate i situaciju u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje unatoč činjenici da tamo živi 99 posto Hrvata, u Domu naroda iz te županije tek je 50% Hrvata, dok ostalih 50% dolazi iz druga dva. Radi se o klasičnom izbornom inženjeringu. Treba popraviti i druge stvari u Ustavu FBiH. No, dosadašnji prijedlozi koje smo razmatrali u radu stručne skupine trebaju zadovoljiti temeljna načela da svaki narod bira svoje predstavnike i da se onemogući brojnijim narodima da bira predstavnike manje brojnijem narodu.
Bošnjačke stranke odbijaju prijedloge kako bi Hrvati mogli birati svoje predstavnike, a u praksi federalne vlasti stvaraju bošnjački entitet otimajući ovlasti županijama. Mislite li da je to povezan proces?
Ne želim nagađati je li to slučajnost, koincidencija, ili pravilo. U svakom slučaju vaše pitanje u dobrome dijelu ponudilo je odgovor. Naime, prenose se ovlasti bez onih na koje se to odnosi, u ovome slučaju su to općine i županije i radi se o postupcima koji nemaju ustavno utemeljenje. Na svaki dopušten način treba se suprotstaviti tome u zakonodavnim tijelima. Ako to pak nije moguće zbog većeg broja ruka, onda nama preostaje jedino ocjena ustavnosti pred Ustavnim sudom FBiH.
No, činjenica je i da te odluke nisu provođene u stvarnome životu!
Da. Postoje odluke ili zakoni koji su osporeni pred Ustavnim sudom, ali pravorijek nije implementiran. Po mome sudu, radi se o izigravanju odluka Ustavnoga suda. No, bez obzira na sve, ovo je jedini način i mora se raditi u ovome pravcu. Većina Hrvata nije zadovoljna Ustavom BiH, ali niti Federacije.
Spomenuli smo presude ustavnih sudova, no zanimljivo je ili pak ironično, da zbog jedne od tih presuda sada praktično neće biti izbora u Mostaru. Kako riješiti ovaj problem?
Očigledno ide jako teško. Po meni, radi se o tome da se ne želi provesti odluka Ustavnoga suda FBiH. Politički akteri ne mogu postići dogovor samo zato što se ne poštuju načela. Ako to nije tako, onda dolazimo u situaciju koja je sada u Mostaru. Jednostavno je rješenje za Mostar, kao i za drugu sredinu u BiH. Ako se nešto želi promijeniti u Mostaru, onda to treba biti u svim sredinama u BiH. Sadašnje stanje je takvo da se izbori ne mogu provesti u Mostaru istodobno s drugim općinama.
Hrvatska Vlada nedavno je pokrenula postupak za potpisivanje ugovora s BiH o izručenju državljana. Je li usuglašen ovaj dokument?
Ta je inicijativa u regiji prisutna duže vremena. Ranije smo imali inicijativu da se potpiše ugovor o uspostavi, po uzoru na Europsku uniju, regionalni uhidbeni nalog. Jedan broj država iz regije iskazao je rezervu s obzirom na našu bližu povijest i neriješene odnose te posebne poteškoće koje postoje o toj suradnji. Naime, ne postoji dovoljno povjerenje oko postupanja sudskih tijela, čak i u vlastitim državama. Zato se došlo do zaključka kako je najbolje potpisati dvostrane ugovore.
U proteklom razdoblju smo intenzivno radili kako bi se zaključili sporazumi s Makedonijom, Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom. Što se tiče stručnog dijela, usuglašavanje ugovora je u završnoj fazi i može se očekivati skoro parafiranje i potpisivanje ugovora. Ne postoji više ništa što bi moglo biti zapreka potpisivanja ovakvih sporazuma. Taj se ugovor međutim neće odnositi za neka djela za koja su zapriječene blaže kazne. Prioritetno se misli na organizirani kriminal i korupcijske afere i terorizam. Ratni zločini nikada nisu bili predmetom rasprave jer niti jedna od država o tome nema suglasje.
Očekujete li da će biti prihvaćen proračun institucija BiH i odražava li se ovo pitanje na rad Vijeća ministara?
Vjerujem da će proračun biti donesen. Bila bi golema šteta za BiH, njezine institucije, ali i sam put ove zemlje prema EU ako se proračun ne bi donio ove godine.
Svi oni koji su radili u institucijama BiH prošle godine mogli su osjetiti što to znači. Ja ne smijem niti pomišljati na to i cijenim da je preznačajno da se ovaj dokument donese.
Kakvo je u tome smislu ozračje u Vijeću ministara?
Nije nepoznanica da ministri iz reda SDA nisu podržali proračun te da ova stranka neće poduprijeti dokument u Parlamentu. Bez obzira na takav stav, mi moramo raditi i surađivati jer Vijeće ne može drukčije funkcionirati.
wpDiscuz