Bivši američki predsjednik Bill Clinton trebao bi danas u središtu svoje fondacije u New Yorku službeno objaviti približno 300 obavještajnih dokumenata o Bosni i Hercegovini do kojih je obavještajna služba CIA došla tijekom razdoblja 1992. – 1995. godine, odnosno za vrijeme rata u BiH.
Objava tajnih dokumenata
Kako je najavljeno, Clinton će ove dokumente predočiti javnosti danas u sjedištu svoje zaklade u New Yorku, a u okviru simpozija “BiH, obavještajni podatci i Clintonovo predsjedanje”, na kojem će se razgovarati o ratu na Balkanu i ulozi obavještajnih službi u informiranju visokorangiranih političara. Ovo će biti prvi put da bivši američki predsjednik sudjeluje u objavljivanju CIA-inih dokumenata, koji su donedavno bili povjerljivi i do kojih su mogle doći samo određene osobe. Osim Clintona, na događaju će sudjelovati bivša državna tajnica SAD-a Madeleine Albright, Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO-a za Europu, Sandy Berger, bivši Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Leon Fuerth, bivši Goreov savjetnik za nacionalnu sigurnost, i bivši izvršni direktor CIA-e za obavještajne podatke John Gannon. Bit će govora o ulozi Clintona i njegove administracije o zaustavljanju krvoprolića u zemljama bivše Jugoslavije, s posebnim osvrtom na BiH. Dio spomenute dokumentacije je već objavljen i već danima privlači pozornost medija i javnosti u BiH i drugim zemljama regije. Danas će biti poznato hoće li javnosti biti dostupni i neki drugi dokumenti koji će baciti novo svjetlo na američku politiku na Balkanu. Izvjesno je da Clinton neće objaviti ništa što bi njega, njegovu administraciju, a samim tim i SAD, dodatno kompromitiralo. Stoga ne treba očekivati neke šokantne informacije nakon spomenutog događaja u New Yorku.
Amerika dobro upućena
No, i ono što je do sada objavljeno pokazuje da su Amerikanci o događanjima u BiH znali mnogo više nego su u to vrijeme govorili. Javnost se mogla uvjeriti i kako se donose odluke i kako je za poduzimanje određenih mjera nekada termin predsjedničkih izbora u Americi važniji od samih događanja na terenu. Dokumenti, iako nepotpuni i djelomično cenzurirani, otkrivaju američke procjene i poteze vezano uz rapad Jugoslavije, etničko čišćenje, “Oluju”, kao i aktivnosti koje se prethodile Daytonskom sporazumu. Otkrivaju se i detalji vezano uz razgovore koje su američki dužnosnici imali s liderima u BiH i zemljama regije. Za detaljnu analizu dokumentacije koja oslikava kreiranje američke politike prema Balkanu za vrijeme raspada Jugoslavije i krvavih ratova na ovim prostorima trebat će tjedni pa možda i mjeseci, no sigurno je da otkriva mnogo do sada skrivanih detalja.
vecernji.ba