CIA je skinula iznaku tajnosti s 300 dokumenata koji se odnose na vrijeme prije početka rata na Balkanu s početka ‘90-ih godina, te na ratno razdoblje. Objavljeni dokumenti su samo mali dio onoga što su Amerikanci pisali i analizirali na ovim prostorima prije 20 godina. Američki stručnjak za Balkan Steven Meyer izjavio je da najava objavljivanja više od 300 američkih obavještajnih dokumenata predstavlja dobru vijest, ali je istakao da je to veoma mali broj, jer su obavještajne, vojne i diplomatske službe tijekom rata prikupile na tisuće dokumenata. “Dakle, to je dobra vijest, ali nije ni približno dovoljno dobra”, rekao je Meyer. Naglasio je da je potrebno da postoji mnogo brži i potpuniji proces skidanja oznaka povjerljivosti sa dokumenata – ne samo da bi se bolje razumio rat u BiH, nego da bi se razumjela obavještajna uloga u procesu donošenja odluka administracije bivšeg predsjednika SAD Billa Clintona tijekom rata u BiH. “To će pomoći istraživačima da analiziraju ne samo ulogu Clintonove administracije, nego i pitanja koje se odnose na rat u BiH uopće”, naglasio je Meyer. U dokumentima koje su već objavile banjolučke Nezavisne novine nalazi se niz zanimljivih konstantacija CIA-e.
Najava rata krajem 1991.
Ova agencija je još 19. prosinca 1991. predvidjela kako će doći do rata u BiH, te kako će početku sukoba doprinijeti priznavanje bivših jugoslovenskih republika od strane Njemačke i nekih europskih država. Iz dokumenata koji su već sada dostupni javnosti vidi se kako su Sjedinjene Američke Države neodlučne po pitanju priznanja samostalnosti bivših jugoslovenskih država jer strahuju kakve bi reakcije na terenu mogao izazvati takav čin. – Odluka Njemačke i drugih zemalja Europske zajednice da priznaju neovisnost jugoslovenskih republika će vjerovatno izazvati Srbe i Hrvate (u BiH) da srpska i hrvatska područja priključe Srbiji i Hrvatskoj. Ovo bi moglo izazvati lančanu reakciju nasilja dok lokalne grupe budu nastojale spriječiti ili pospješiti aneksiju tih područja – navodi se u dijelu jednog od objavljenih dokumenata. Zanimljivo je kako je CIA tražila i scenarij prema kojemu bi se mogao izbjeći sukob većih razmjera. Amerikanci su smatrali kako kontrolu nad stanjem u BiH u tome trenutku treba uzeti umjerena struja, koja će kasnije kroz pregovore podijeliti BiH i stvoriti većinske hrvatske i srpske teritorije koji bi se možda priključili Hrvatskoj i Srbiji. Za Bošnjake su predviđali vjerojatno pripajanje Hrvatskoj, a razmatrana je i mogućnost stvaranja islamske države na dijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. “Perspektiva za BiH izgleda dosta tmurno, čak i ako se Srbija i Hrvatska dogovore. Obavještajni podaci pokazuju da su i Slobodan Milošević i Franjo Tuđman spremni za priključenje dijelova BiH njihovim teritorijima. Štoviše, izvještaji pokazuju da su njih dvojica sve vrijeme u kontaktu usprkos sukobima. Ljetos je Tuđman njemačkim političarima rekao da je BiH apsurdno prevelika i da ju je on spreman podijeliti”, navodi CIA. Dokumenti otkrivaju i događaje iz 1995. Točnije, podatci govore o pripremama Amerika za napad na srpske položaje. Sve se događana nakon što je ispaljena granata na Markale. Radilo se o drugom zločinu na istom mjestu, a u ovom događaju 28. kolovoza 1995. u 11 sati ujutru ubijeno je 43, a ranjeno 90 osoba. Amerikanci su u tome trenutku željeli pokrenuti vojnu kampanju protiv snaga Vojske Republike Srpske, ali istodobno nisu željeli ostaviti dojam pred svjetskom javnošću kako su se stavili na stranu Armije BiH. Zanimljiva je njihova tvrdnja da se Alija Izetbegović, kojeg su 1991. zvali “umjerenim muslimanom”, 1995. zalagao za islamsku državu u BiH i da nije bio voljan prihvatiti kompliciranu multietničku BiH u kojoj bi sve strane morale međusobno dijeliti moć. “Izetbegovićev krajnji zahtjev da je mirovni sporazum potreban kako bi vratio izgubljeni muslimanski teritorij je donekle oslabljen njihovim nedavnim vojnim uspjesima. Istodobno, to je pojačalo poziciju Harisa Silajdžića, koji je imao maksimalističke zahtjeve za kreiranje unitarne države”, navodi se u dokumentima. Objavljene informacije djelomično se bave i Slobodanom Miloševićem. Američka je procjena bila kako službeni Beograd neće braniti Banju Luku u slučaju da taj grad bude ugrožen ili padne u ruke hrvatskih i bošnjačkih strana koje su tada potiskivale srpske snage na svim frontovima. CIA se osvrnula i na reakciju Miloševićevog režima za vrijeme akcije Hrvatske vojske “Oluja”. Otvoreno je izražena nevjerica izostankom bilo kakve reakcije Miloševića i njegovih ljudi za vrijeme “Oluje”. Može se primijetiti kako su Amerikanci očekivali mnogo burniju reakciju službenog Beograda. U dijelu koji se bavi procjenama rizika za američke vojnike u akciji IFOR-a u BiH, ističu da su se iranski elementi ozbiljno infiltrirali u muslimansko rukovodstvo. Ističu da se Izetbegovićev krug ozbiljno povezao s iranskim elementima, a da su Silajdžić i Muhamed Šaćirbej bili protiv toga jer su strahovali da bi to moglo oslabiti američku podršku. U dokumentu od 22. studenoga navode da bi se trupe IFOR-a mogle suočiti s radikalnim islamskim ekstremistima pod iranskim kišobranom.
Iranske grupe u cijeloj BiH
“Uz njihovu vojnu i obavještajnu prisutnost u BiH, Iran je uspostavio male grupe u cijeloj BiH koje su sposobne da obavljaju razne subverzivne akcije za račun Teherana. Nedavne konfrontacije mudžahedina s mirovnim snagama sugeriraju njihovu sve veću agresivnost”, navodi se u dokumentu. Navode, također, da poziv Vlade BiH da islamski ekstremisti napuste BiH neće uroditi plodom. “Štoviše, tijesna suradnja Sarajeva i Teherana predstavlja barijeru odlaska Iranaca iz zemlje”, navodi se. Može se slobodno zaključiti kako veze o kojima je govorila CIA prije 18 godinai danas postoje u BiH. Nedavna deportacija iranskih obavještajaca iz Bosne i Hercegovina, te reakcije koje su uslijedile nakon toga jasno pokazuju kako veze koje su stvorene u ratu do danas nisu prekinute. Amerikanci su procijenili da teroristička prijetnja od Srba i Hrvata u BiH ne postoji. Ističu da su Srbi bili glasni u javnim prijetnjama zapadnim interesima, ali da su aktivnosti na tom planu bile minimalne. Ova informacija i procjena se u konačnici pokazala točnom. Sigurno je kako će ovi dokumenti izazvati brojne reakcije na prostoru cijele regije. Najavljeno je kako će bivši američki predsjednik Bill Clinton tijekom listopada organizirati konferenciju na kojoj će se govoriti o 300 objavljenih dokumenata CIA-e. Na konferenciji bi trebali biti ponuđeni brojni odgovori oko uloge tadašnje američke administracije u ratnim događanjima na prostoru bivše Jugoslavije. I danas postoje brojne kontoverze oko toga koliko su Amerikanci pomagali jednim, a odmagali drugim zaraćenih stranama. Bilo je očekivano kako će brojna haaška suđenja otkriti znatno više podataka, ali nakon pojedinih sudskih procesa ostalo je više pitanja nego odgovora. Uskoro će biti objavljeni i ostali tajni dokumenti koji bi trebali ponudite barem neke od odgovora oko ratnih događanja na prostoru Hrvatske, BiH, Srbije. S obzirom da u BiH i dalje postoje tri verzije istih događaja, očekuje se kako će nove informacije doprinijeti boljem razumijevanju onoga što se događalo tijekom protekloga rata.
wpDiscuz