Očekivani rast cijena u prvoj polovici godine posljedica je izrazitog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, posebno nakon izbijanja rata u Ukrajini
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) značajno je korigirala naviše svoje brze procjene inflacije za prvu polovicu 2022. godine, u odnosu na prosinačka očekivanja.
Na temelju nepotpunih službenih podataka za siječanj 2022. i svih dostupnih informacija do sredine ožujka, uključujući vrijednosti fjučersa za naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja semestra, kao i specifične cjenovne šokove vezane za prema zemlji procjenjujemo inflaciju za razdoblje prve polovice godine na razini od 9,2 posto.
Na temelju službenih podataka iz listopada i dostupnih informacija s tržišta do kraja studenog, inflacija za prvu polovicu 2022. procjenjuje se na 4,5 posto u prosincu 2022. godine.
Kako su u sadašnjim okolnostima trendovi u serijama na temelju kojih se izrađuju brze procjene vrlo varijabilni u smislu veličine i učestalosti, u tablici 1. u nastavku dane su i ekstremne procjene inflacije za prvo i drugo tromjesečje. Centralna ocjena je vrijednost koju CBBiH smatra najizvjesnijom.
– Ekstremna vrijednost je moguća ako se inflatorni pritisci dodatno povećaju zbog dodatnih poremećaja na međunarodnim tržištima ili uskih grla u distribucijskim lancima ili zbog domaćih cjenovnih šokova koji nisu povezani s kretanjem cijena na međunarodnim tržištima – priopćeno je iz CBBiH.
Očekivani rast cijena u prvoj polovici godine posljedica je izrazitog rasta cijena sirovina, energenata, hrane i nafte, posebno nakon rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prve polovice 2021. potrošačke cijene stagniraju. Očekujemo usporavanje inflacije u drugoj polovici godine, prvenstveno zbog učinka baze iz 2021. godine i pretpostavke izostanka daljnjeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata. S obzirom na tako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već je sasvim izvjesno da će se s proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. od studenog 2021. (2,1% odnosno 1,4%) značajno prilagoditi naviše.
Nekoliko je čimbenika koji bi mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i porastom inflacije prema našim trenutnim ekstremnim procjenama u kratkom i srednjem roku. Prije svega, mogući su daljnji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, koji će dodatno povećati cijene proizvodnih inputa. Važno je napomenuti da cijene domaćih proizvođača već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom i srednjem roku je moguće daljnje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s kretanjima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plaća i inflacije, ne samo zbog pritisaka sindikata da se plaće usklade s rastućim troškovima života, već i zbog odljeva kvalificirane radne snage u inozemstvo.
Potpuni učinak još je teško procijeniti
– Procjenjujemo da su inflatorni pritisci u četvrtom tromjesečju rezultirali usporavanjem realne gospodarske aktivnosti na 6 posto na godišnjoj razini. Naša brza procjena realne ekonomske aktivnosti za treći kvartal 2021. (8,7 posto) nije se značajno razlikovala od naknadno objavljenih službenih podataka BHAS-a (8,4 posto).
Mjesečni podaci koji su u visokoj korelaciji s BDP-om, poput trgovine na malo, industrijske proizvodnje i izvoza roba, bilježe rekordne stope rasta. S druge strane, jačanje inflatornih pritisaka i slabljenje učinka baze rezultiralo je nižom procijenjenom godišnjom stopom rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju. Uz procijenjeni rast gospodarske aktivnosti u BiH u četvrtom tromjesečju od 6 posto, podrazumijeva se realni godišnji rast od 7,1 posto u 2021. godini.
– U studenom smo krugu makroekonomskih projekcija, prema tada dostupnim podacima, očekivali umjeren rast realne gospodarske aktivnosti u 2022. i 2023. (3,9 odnosno 2,1 posto) zbog nestanka učinka baze i povećanja inflatornog pritiska. Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. do sredine ožujka 2022. ukazuju na to da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. mogle biti značajno revidirane u svibnjskom krugu makroekonomskih projekcija – poručuju iz banke.
Prije svega, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, koji će, uz sve ostalo nepromijenjeno, rezultirati nižom stopom rasta realnog BDP-a od trenutno projicirane u 2022. i 2023. godini. Najznačajnija nepoznanica u vrijeme izrade jesenske runde srednjoročnih projekcija bio je rat u Ukrajini i sankcije uvedene Rusiji.