Očekivani rast cijena u prvoj polovici godine posljedica je izrazitog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, posebno nakon izbijanja rata u Ukrajini
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) značajno je korigirala naviše svoje brze procjene inflacije za prvu polovicu 2022. godine, u odnosu na prosinačka očekivanja.
Na temelju nepotpunih službenih podataka za siječanj 2022. i svih dostupnih informacija do sredine ožujka, uključujući vrijednosti fjučersa za naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja semestra, kao i specifične cjenovne šokove vezane za prema zemlji procjenjujemo inflaciju za razdoblje prve polovice godine na razini od 9,2 posto.
Na temelju službenih podataka iz listopada i dostupnih informacija s tržišta do kraja studenog, inflacija za prvu polovicu 2022. procjenjuje se na 4,5 posto u prosincu 2022. godine.
Kako su u sadašnjim okolnostima trendovi u serijama na temelju kojih se izrađuju brze procjene vrlo varijabilni u smislu veličine i učestalosti, u tablici 1. u nastavku dane su i ekstremne procjene inflacije za prvo i drugo tromjesečje. Centralna ocjena je vrijednost koju CBBiH smatra najizvjesnijom.
– Ekstremna vrijednost je moguća ako se inflatorni pritisci dodatno povećaju zbog dodatnih poremećaja na međunarodnim tržištima ili uskih grla u distribucijskim lancima ili zbog domaćih cjenovnih šokova koji nisu povezani s kretanjem cijena na međunarodnim tržištima – priopćeno je iz CBBiH.
Očekivani rast cijena u prvoj polovici godine posljedica je izrazitog rasta cijena sirovina, energenata, hrane i nafte, posebno nakon rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prve polovice 2021. potrošačke cijene stagniraju. Očekujemo usporavanje inflacije u drugoj polovici godine, prvenstveno zbog učinka baze iz 2021. godine i pretpostavke izostanka daljnjeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata. S obzirom na tako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već je sasvim izvjesno da će se s proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. od studenog 2021. (2,1% odnosno 1,4%) značajno prilagoditi naviše.
Nekoliko je čimbenika koji bi mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i porastom inflacije prema našim trenutnim ekstremnim procjenama u kratkom i srednjem roku. Prije svega, mogući su daljnji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, koji će dodatno povećati cijene proizvodnih inputa. Važno je napomenuti da cijene domaćih proizvođača već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom i srednjem roku je moguće daljnje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s kretanjima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plaća i inflacije, ne samo zbog pritisaka sindikata da se plaće usklade s rastućim troškovima života, već i zbog odljeva kvalificirane radne snage u inozemstvo.
Potpuni učinak još je teško procijeniti
– Procjenjujemo da su inflatorni pritisci u četvrtom tromjesečju rezultirali usporavanjem realne gospodarske aktivnosti na 6 posto na godišnjoj razini. Naša brza procjena realne ekonomske aktivnosti za treći kvartal 2021. (8,7 posto) nije se značajno razlikovala od naknadno objavljenih službenih podataka BHAS-a (8,4 posto).
Mjesečni podaci koji su u visokoj korelaciji s BDP-om, poput trgovine na malo, industrijske proizvodnje i izvoza roba, bilježe rekordne stope rasta. S druge strane, jačanje inflatornih pritisaka i slabljenje učinka baze rezultiralo je nižom procijenjenom godišnjom stopom rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju. Uz procijenjeni rast gospodarske aktivnosti u BiH u četvrtom tromjesečju od 6 posto, podrazumijeva se realni godišnji rast od 7,1 posto u 2021. godini.
– U studenom smo krugu makroekonomskih projekcija, prema tada dostupnim podacima, očekivali umjeren rast realne gospodarske aktivnosti u 2022. i 2023. (3,9 odnosno 2,1 posto) zbog nestanka učinka baze i povećanja inflatornog pritiska. Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. do sredine ožujka 2022. ukazuju na to da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. mogle biti značajno revidirane u svibnjskom krugu makroekonomskih projekcija – poručuju iz banke.
Prije svega, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, koji će, uz sve ostalo nepromijenjeno, rezultirati nižom stopom rasta realnog BDP-a od trenutno projicirane u 2022. i 2023. godini. Najznačajnija nepoznanica u vrijeme izrade jesenske runde srednjoročnih projekcija bio je rat u Ukrajini i sankcije uvedene Rusiji.
Nikakav problem. Centralna banka ima jedan od zakona koji je prinuđava da upumpa u privredu zdravi novac utemeljen na Euru, kojeg drži u trezoru ( u kojem je svojedobno obitavao bakir), čime se rješava pitanje inflacije jer BiH ne može da izvrši inflaciju Eura.
Može al sa kamatama.Centralna banka svim bankama pozajmljuje novac za kredit.Oni su i garanti za kredite i kamate.Kamate centralne banke su 1 do 2 posto a banke nam deru kožu sa edja.Sve je to lopovluk.Svi ljudi su mislili kako nam strane banke deru kožu a ustvari su sve to dopustili naši političari da nam uzimaju i zadnji dinar iz djepa.Odmah poslije rata kad su bankari dolazili da otvaraju banke htjeli su dati kamate kao u europi 3 ,5 % i to nepromljenjive,ali naši političari su rekli ma ne plaćaće oni i 10 do 14 posto moraje se popraviti kuće i zgrade i naravno napuniti djepovi političara kroz proviziju koju uzima centralna banka a koja je već bila dobro opljačkana od strane Sarajevskih demokrata kroz 4 godine rata.
Jel jod poskupio 🙁 – to moram pod hitno kupiti 🙁
Ništa moj Rusmire od atomskog rata, prija će netko roknuti šaržer putleru u potiljak, nego što će ovaj stići da relizira svoe sulude prijetnje.
Ne boj, se svi đaba kupujete ulje i brašno i mijenjate KM u eure…I da bude A bomb đaba ti i brašno i ojri i ulje…
JEl ti još nisi promjenio pare.Trči čovječe sjutra nećes moći ljeba kupiti za 10 KM.
ako imaš kredit,i ako imaš pare da ga otplatiš trči plati sto ti je ostalo jer će sigurno skočiti kamate.Ako centralna banka digne kamate bankama na depozite i kredite,onda će banke stanovnicima jer kamate su promjenjive,to ti piše sitnim slovima na ugovoru ako nisi čitao.
Isplanirali da pokupe i ovo malo para od naroda,nemojte držati samo pare u KMovima jer to je bezvrijedan papir.I preko noći može da ga inflacija proguta.
Nećemo, jer nemamo što držati. Usrećio nas ovaj rayvos sahibija sa 100 iljada radnih mjesta.
JA znam samo da je Putin Europu izliječio od korone,e sad dali je to sve bila laž ili je u Ukraini bila laboratorija za izmišljanje novih sojeva.Stvarno ne znam ali će vrijeme pokazati.Pre će biti ovo drugo .Putko zauzeo glavne laboratorije i neke digao u vazduh ništa od ETA soja.Spasio covjek milijone ljudi po cijelom svijetu.Zato g je napala i amerika i cijela europa osudila.I odmah presli na drugu pljačku inflacija pod izfgovorom da su sve sankcije putinu krive.Pa nismo valjda baš i salatu uvozili od Ukraine i Putina.PA putin tvrdi da je cijena goriva i gasa ostala nepromjenjena.Zašto onda narodu dižete cijene.Ko vas sve ne zna skupo bi vas platio.Sad i ova inflacija od Centralne banke,znači samo jedno kreditlije najebali ste.Nikad nećete otplatiti svoje kredite.
JEdno je sigurno promjenjive kamate na kredite će se mjenjati,ko je pri kraju otplate kredita ,bolje je da to rijesi u komadu nego da ćeka mjesečne rate koje će se sigurno povećati.Svaka banka diže pare za kredite od centralne banke uz proviziju tj to je isto kredit.I isto je sa promjenjivom kamatom jer bi centralna banka propala ako bi novac puno devalvirao.U ovom slučaju to je lančana reakcija centralna mijenja kamate bankama ,a oni vama.