Published On: Sat, Aug 31st, 2013

CASEY: Bit će vruća jesen u BIH

SARAJEVO – Povodom sastanka na visokoj razini s Europskom unijom o procesu pristupanja BiH EU, koji će biti održan 1. listopada u Bruxellesu, britanski veleposlanik u BiH Nigel Casey u intervjuu za Agenciju FENA ističe kako će Europska unija tom prilikom jednostavno pitati bh. lidere: “Je li BiH spremna donijeti odluke koje su potrebne kako bi se otvorio put za podnošenje aplikacije prije izbora 2014. godine?”

– Očekujem da će nakon toga ministri vanjskih poslova Europske unije razgovarati o odgovoru na ovo pitanje, koji će, nadam se, biti pozitivan. U tom slučaju mi ćemo biti spremni uraditi sve što možemo da pomognemo finaliziranje bilo kojeg dogovora, odnosno da pomognemo njegovu implementaciju u dogledno vrijeme, kazao je Casey, dodajući da bi negativan odgovor izazvao duboko razočarenje.

Kao minimum, negativan odgovor bi promijenio fokus suradnje BiH i EU i, umjesto fokusa na pristupanje EU, težište bi bilo na težim pitanjima poput trgovine u kontekstu pristupanja Hrvatske EU, kao i pitanja u vezi s politikama o energiji i IPA programima.

U tom smislu, EU se nada pozitivnom ishodu sastanka sedmorice lidera političkih stranaka u BiH: Zlatka Lagumdžije (SDP), Milorada Dodika (SNSD), Dragana Čovića (HDZ), Fahrudina Radončića (SBB), Mladena Bosića (SDS), Martina Raguža (HDZ 1990) i Sulejmana Tihića (SDA) s EU 1. listopada u Bruxellesu.

U razgovorima bi trebali sudjelovati i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, premijeri Federacije i Republike Srpske Nermin Nikšić i Željka Cvijanović, gradonačelnik Distrikta Brčko Anto Domić, kao i direktorica Direkcije za europske integracije Nevenka Savić i veleposlanik BiH pri EU Igor Davidović.

Nije vrijeme za lažni optimizam

Iz tog razloga britanski veleposlanik naglašava da je „ova jesen vrijeme za donošenje odluka, odnosno zadnja prilika da se implementiraju promjene Ustava koje su potrebne kako bi se otvorila vrata za podnošenje prijave za članstvo BiH u Europsku uniju prije izbora 2014. godine“.

– S našeg stajališta, ovo nije vrijeme za lažni optimizam, za neka daljnja uvjeravanja koja nemaju osnove, kaže Casey,

– Kada dođemo do pitanja ustavnih promjena stvarnost je sada takva da još uvijek svi inzistiraju na određenim „crvenim linijama“, u smislu da postoji samo ograničena volja i spremnost da se pređu te crte i uđe u područje gdje se može naći riješenje. Ovo vrijeme traži političku hrabrost, koju još nismo vidjeli, mišljenja je britanski veleposlanik u BiH.

Ocjenjujući rad bh. lidera navodi da je u proteklim godinama ipak bilo napretka oko pitanja vezanih za državnu pomoć i popis stanovništva. U oba slučaju se nada implementaciji dogovorenog, jer su „u najmanju ruku donesene odluke važne za unapređenje i napredak u smislu procesa pristupanja“.

Mora se znati koliko ljudi živi ovdje

Koliko je predstojeći popis stanovništva BiH važan za državu obrazložio je činjenicom da je prikupljanje osnovnih informacija o društvu esencijalno za bilo koju vlast ili vladu na bilo kojoj razini.

Bez njih, kaže, nemoguće je praviti racionalne planove u vladi o tome gdje da se grade putevi, gdje da se ulaže u škole ili kako osigurati održiv mirovinski sustav.

Osim za ova praktična pitanja, smatra da su informacije o popisu stanovništva također potrebne za europske integracije jer je nemoguće da Europska unija procijeni prijavu aplikanta za članstvo u EU bez osnovnih informacija o toj državi.

– BiH se prijavljuje da se pridruži najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu tako da moramo znati koliko ljudi živi ovdje, koje su starosne dobi, koliko ih je radno sposobnih, koliko ljudi radi u poljoprivredi. Europska unija daje više od sedam milijuna eura kako bi se osiguralo profesionalno provođenje tog procesa u skladu s EU standardima, dok je Agencija za statistiku EU (EUROSTAT) ponudila svoju stručnost odgovarajućim bh. i entitetskim agencijama, istaknuo je Casey.

Popis ne mijenja Aneks 7

Upitan koliko se prvi popis stanovništva nakon 20 godina u BiH koristi u političke svrhe, Casey ističe kako je pohvalno što su vodeće političke stranke u Parlamentu BiH postigle sporazum oko načina na koji će biti proveden popis.

– Sa žaljenjem konstatujem da neke druge stranke pokušavaju izvući političku korist iz tih odluka, rekao je Casey, dodajući da je uspješnost realizacije popisa stanovništva veoma važna kako za državu, tako i za budućnost BiH u Europskoj uniji.

Europska unija, tvrdi, veoma dobro razumije zašto je održavanje popisa za mnoge ljude u BiH dosta bolan i osjetljiv proces.

– To je posebno izraženo u situaciji kada proces povratka izbjeglica nije završen. Međutim, važno je da ljudi razumiju da podrška EU u provođenju popisa ne umanjuje na bilo koji način našu predanost Aneksu 7 i pravu na povratak. Popis to ne mijenja na bilo koji način, naglašava Casey.

Ratno naslijeđe i obrazovanje

Na molbu da prokomentira izjave predsjednika RS Milorada Dodika da se bosanski jezik ne priznaje kao jedan od jezika tri konstitutivna naroda u RS-u, Casey je rekao da je podijeljen sustav obrazovanja “ratno naslijeđe koje nanosi najviše štete“.

S obzirom na iskustva u smislu segregacije u obrazovanju u Sjevernoj Irskoj, kaže da je taj proces pokazao koliko je važno da se osigura postojanje integriranog obrazovanja, odnosno da ljudi različitog porijekla, koji žive u istom području, zajedno pohađaju iste škole, a idealno bi bilo da uče po istim nastavnim planovima i programima, a ne da idu u „dvije škole pod jednim krovom“ ili monoetničke škole.

Usprkos ogromnom vremenu i novcu koji je Misija OSCE-a uložila u rad po ovom pitanju, britanski veleposlanik je razočaran što nije postignut veći napredak.

– Važan način pristupa ovom pitanju može biti putem okvira europskih integracija, gdje će BiH trebati implementirati vrijednosti i standarde obrazovnih sustava unutar EU, smatra Casey.

Roditelji dovode do podijeljenog obrazovanja

Odgovarajući na pitanje koliko će to biti izvodivo s obzirom na politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kaže kako „to ne vidi kao problem ličnosti, već problem društva, jer su roditelji ti koji dovode do podijeljenog obrazovanja”.

Roditelji, po njegovim riječima, često nisu spremni da njihova djeca pohađaju školu s djecom različitog porijekla, zbog čega je ovo problem čije rješenje leži u promjeni stava društva.

– U kontekstu pristupanja BiH EU, što se nadamo da je budućnost ove zemlje, BiH će imat obvezu prilagoditi se određenim standardima, vrijednostima i politikama u obrazovanju kako bi se približila normama EU. To je put koji najviše obećava u smislu rješavanja ovog problema, poručio je u intervjuu za Agenciju FENA britanski veleposlanik u BiH Nigel Casey.