Bunjevačkim Hrvatima na sjeveru Vojvodine osporava se pravo na isticanje svoje nacionalne pripadnosti, a u tome prednjače subotički članovi Srpske napredne stranke (SNS), čiji se predsjednik Aleksandar Vučić javno zalaže za ispunjenje najvažnijih manjinskih prava Hrvata u Srbiji, ukazalo je vodstvo hrvatske manjine u Subotici u ponedjeljak, u otvorenom pismu javnosti
Povod za obraćanje medijima i gradskoj vlasti u Subotici bilo je neizglasavanje inicijative u gradskoj Skupštini da se istaknutom članu zajednice bunjevačkih Hrvata u Vojvodini Naci Zeliću, zbog njegove nacionalne pripadnosti, dodjeli zvanje „Počasni građanin“ Subotice.
Predsjednik Bunjevačkog nacionalnog vijeća Branko Pokornić rekao je za skupštinskom govornicom da je nedopustivo da se u obrazloženju Odluke o dodjeli nađu termini poput ‘bunjevački Hrvati’, čime se, kako je naveo, negira postojanje bunjevačke nacionalne zajednice.
Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji zastupa zajednicu Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu.
‘Ponukani smo diskusijom s elementima govora mržnje pojedinih vijećnika zbog nacionalne pripadnosti jednog od kandidata predloženog za zvanje Počasni građanin. Time se u javnosti ponovno razvija predodžba o Hrvatima kao o negativnom činitelju u društvenim odnosima u Srbiji. Istodobno, postoji afirmativan odnos spram Bunjevaca ne-Hrvata, te promotivna potpora dijela srpske političke elite kao nastavka višegodišnjih javnih nastupa u kojima se traži zabrana korištenja bunjevačkog imena onim pripadnicima bunjevačke subetničke skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga naroda’, navodi se među ostalim u pismu čelnika najvažnijih hrvatskih institucija u Vojvodini.
Na sjednici gradske Skupštine uopće se nije raspravljalo o razlozima zbog kojih je kandidat predložen za zvanje, dodaje se u pismu, što samo može značiti da njegove zasluge zbog kojih je predložen nisu prijeporne.
‘Predmet rasprave je bila njegova nacionalna pripadnost, što smatramo pokušajem ponovnog političkog progona, kao i vraćanje nacionalističke retorike iz devedesetih godina, iako smo mislili da su ta vremena nepovratno iza nas’, ističe se.
Takvu diskusiju, predvodili su članovi stranke čije je predsjednik, samo dan kasnije, kao dopredsjednik vlade Srbije, s ministricom vanjskih poslova RH potvrdio nastavak suradnje i daljnji razvoj odnosa između dvije države i dvaju naroda te čvrsto obećao skoro rješenje najvažnijih manjinskih prava Hrvata u Srbiji, navedeno je u pismu.
Pismo su među ostalima potpisali predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji za sebe kažu da su također pripadnici zajednice bunjevačkih Hrvata.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu.
Ostala, većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
wpDiscuz