Published On: Tue, Jun 25th, 2013

Ustanak je najvažniji događaj u povijesti bh. Hrvata u 19. stoljeću

ČAPLJINA – U mjestu Dračevo pokraj Čapljine u srijedu navečer Udruga mladih sela Dračevo “Hercegovac” organizirala je 138. obljetnicu Hercegovačkog ustanka, koji je davne 1875. godine započet na ovome mjestu, na Kulini u selu Dračevu gdje je žrtvama ustanka podignut i spomenik 1995. na koji su članovi Udruge položili cvijeće i zapalili svijeće. 

 

U sklopu programa upriličena je sveta misa koju je predvodio dr. don Milenko Krešić, župnik župe Trebinje. Tijekom propovijedi, don Milenko je dao osvrt na značenje Hercegovačkog ustanka za hrvatsko katoličko stanovništvo i Katoličku crkvu. Nakon toga, oko 150 sudionika okupilo se na spomeniku na Kulini gdje je održan kulturno-umjetnički program. O značenju Hercegovačkog ustanka govorili su istraživač i publicist Stanislav Vukorep te tajnik Udruge “Vojvoda don Ivan Musić” Ljubuški, Dušan Musa dok su u zabavnom dijelu sudjelovali HKUD “Višići”, HKUD “Zora” Gorica-Struge te “KUD “Humski glas” iz  Neuma.
U svom govoru između nastupa spomenutih društava predsjednik Udruge “Hercegovac” Boško Raič govorio je važnosti Hercegovačkog ustanka kao najvažnijeg događaja u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću.
“Povijesnu težinu Hercegovačkom ustanku daje činjenica da je inicirao otpor u cijeloj BiH te je došlo do pada Turskog Carstva. Sve je počelo u našem selu, i mi smo ponosni na to. Stoga, želimo da nam ovo obilježavanje postane tradicija s ciljem sprječavanja zaboravljane prošlosti i događaja koji su od istinske važnosti za povijest Hrvata u BiH, a među koje nesumnjivo spada i ovaj ustanak”, kazao je Raič.

Kraj Osmanlija 

Podsjetimo, Hercegovački ustanak je izbio u Dračevu 19. lipnja 1875. godine. Njegovo izbijanje potaknuli su teški socijalno-ekonomski uvjeti života. Porezi i nameti turskih vlasti bili su visoki i neizdrživi. Tako u djelu “Spomenica ustanku hercegovačkih Hrvata 1875. – 1995.” dr. fra Andrija Nikić, citirajući fra Paškala Buconjića, navodi 36 vrsta poreza i nameta koji su se plaćali na ‘sve i svašta’.
Međutim, unatoč povećavanju nameta, stanje državne blagajne bivalo je sve kritičnije. Marko Vego u knjizi “Don Ivan Musić i Hrvati u Hercegovačkom ustanku 1875. – 1878. godine” navodi da je 1875. godine deficit turske državne blagajne iznosio 108 milijuna kruna. Sve je to morao pokriti kmet sa svoje zemlje, prihodima od stoke i drugih neizravnih poreza. Izjava hercegovačkih seljaka: “Dalje ovako ne može i nećemo, pa makar svi izginuli”, bila je najava skorašnjeg ustanka.
O pobuni se govorilo diljem svijeta i sa simpatijama se pratila borba bosanskih i hercegovačkih seljaka za spas od četverostoljetnog osmanskog izrabljivanja. Nakon ustanka Osmanlijsko Carstvo je izgubilo ugled i moć i uskoro doživjelo svoj kraj. Time je otvoren put Austrougarskom prisvajanju Bosne i Hercegovine.

Piše: Mirela Tučić l DL