Područje gdje rijeka Sava dijeli Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom zove se Posavina, a u čijem se bosanskome dijelu nalazi grad Brčko. Ovaj multietnički grad s pretežito bošnjačkim (42,36%), potom srpskim (34,58%) te hrvatskim (20,66%) stanovništvom broji preko osamdeset tisuća stanovnika. Jedan sam od onih sretnika koji su se u Brčkom rodili i proživjeli u njemu najljepše dane djetinjstva i rane mladosti.
O gradu na Savi
Najstariji pisani dokumenti o Brčkom iz prve su polovice 16. stoljeća, kada se razvija i naselje i tvrđava, a i gradi put prema gradu Tuzli. Dobar zemljopisni položaj pružio je stanovnicima ovoga kraja mogućnost razvijanja trgovačke djelatnosti. Prema zapadnim krajevima trgovalo se najviše tuzlanskom solju, ali i drugim proizvodima. U 19. stoljeću u Brčkom je svoju agenciju otvorilo Dunavsko parobrodarsko društvo koje mu je tim potezom dalo na važnosti i učinilo ga snažnim trgovačkim središtem. Tako je Brčko povijesno trgovački grad u kojem žive kreativni i sposobni ljudi.
Nakon raspada Jugoslavije, Brčko dobiva status Distrikta. Njegov teritorij postaje kondominij – od latinskoga condominium, što znači suvlasništvo – zajednički teritorij Federacije BiH i Republike Srpske. Brčko ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe, a područje mu je demilitarizirano. Latinično i ćirilično pismo, kao i sva tri jezika (bosanski, hrvatski i srpski) potpuno su ravnopravni. Brčko ima svoju Skupštinu i svoju Vladu s ministarstvima kao i vlastite zakone.
Posjet Brčkom
Ako planirate posjet Brčkom, dobro je upoznati se s nekoliko osnovnih informacija poput prometne povezanosti, vremena, mjesta gdje se možete udobno smjestiti i kušati kvalitetnu hranu, kao i gdje možete ugodno provesti svoje vrijeme, opustiti se i zabaviti.
Brčko ima kontinentalnu klimu. Najtopliji je lipanj s prosječnom temperaturom nešto višom od 21 Celzijeva stupnja, a najhladniji siječanj u kojem se prosječna temperatura kreće oko ništice.
Do Brčkog je vrlo lako doći. Samo je par sati vožnje autocestom udaljeno od beogradske i nešto malo više od zagrebačke zračne luke, a tek sat i pol od tuzlanske. Osim autoceste koja se proteže skoro do Brčkog, postoji i željeznička pruga do Vinkovaca na sjeveru i do Ploča na jugu koja za sada služi za teretni promet. Veliki broj autobusnih linija prolazi kroz Brčko – kako domaćih, tako i regionalnih, te europskih – pa je i dolazak autobusom vrlo praktičan.
U Brčkom postoji više hotela u kojima se može prespavati. Ponajbolji od njih su Hotel Jelena, Posavina i Europa. Kao favorita izdvojio bih nedavno otvoreni hotel Bakarni lonac koji je idealno mjesto za poslovne ljude jer osim kvalitetnog smještaja nudi i najbolju hranu u cijelome Brčko Distriktu.
Brčko je prepuno malih barova, kavana i kafića koji u ljetnom periodu osobito živnu jer tada grad posjećuju ljudi iz dijaspore. Poznato gradsko izletište Ficibajer kraj rijeke Save osobito je atraktivno. Ovdje možete ugodno u raznim rekreativnim i opuštajućim aktivnostima provesti svoj dan, kao i osvježiti se u najnovijem kafiću FiciBar.
Ekonomski gigant bivše države iznjedrio je generacije radišnih i sposobnih ljudi
U bivšoj Jugoslaviji područje današnjeg Brčko Distrikta je doista bilo poznato kao ekonomski gigant. Osim što je imalo najveću riječnu luku za pretovar robe, Brčko je gotovo u svim granama bilo lider. Ovdje su poslovala poduzeća koja su proizvodila obuću, akumulatore, tekstil, namještaj, aluminijske dijelove, te prehrambene namirnice s okolnih farmi poput mesnih proizvoda, voća, ulja i žitarica.
Različite djelatnosti omogućile su lokalnome stanovništvu osposobljavanje u različitim granama i odgojile ljude s usađenim pozitivnim radnim navikama. Tako su mnogi danas spremni za raznovrsne vrste poslova koji se pojave u Distriktu.
Brčko je i grad dobar za obitelji. Školstvo je dobro organizirano, pa je tu djeci ostavljena mogućnost učenja prema nacionalnom školskom programu, ali u multinacionalnom okruženju. Nisu rijetki ni slučajevi u kojima djeca iz susjedne Hrvatske pohađaju školu u Brčkom. Ovdje postoji mogućnost i visokoškolskoga obrazovanja; u Brčkom imamo državni Ekonomski fakultet i druge visokoškolske ustanove kao i izdvojene odjele drugih fakulteta.
Mnoge poznate osobe su rođene u Brčkom. Hrvatski poduzetnik Toma Antunović, estradna zvijezda i poduzetnica Lepa Brena, naš rap pjevač Edo Maajka, svjetski poznata manekenka Nataša Vojnovići mnoge druge, ništa manje važne, osobe. Brčko je iznjedrilo i naš portal Logično.
Ekonomski pokazatelji
Godišnji proračun Brčko distrikta iznosi oko 100 milijuna eura, gotovo identično kao i proračun drugog hrvatskog grada Splita u kojem živi duplo više stanovnika. Prosječna neto plaća u Brčko distriktu je 433 eura. Ekonomski rast u Brčko distriktu kontinuirano raste zadnjih 10 godina i kreće se oko 4% godišnje.
Porez na dobit poduzeća, ali i na dohodak u Brčko distriktu iznose samo 10%. Oba navedena poreza su proporcionalna (flat rate tax).
Brčko distrikt, za razliku od ostalih zemalja u okruženju, dohotkom ne smatra raspodijeljenu dobit poduzeća, kao ni mirovine stečene u inozemstvu.
Pošto je Bosna i Hercegovina potpisnik Ugovora o izbjegavanju duplog oporezivanja, isplaćena dobit i dohodak fiskalnih rezidenata u Brčko distriktu oslobođeni su plaćanja poreza u gotovo svim europskim zemljama.
Osim toga, i cijena rada je jedna od najnižih. Ako svemu dodamo razne potpore Vlade Brčko Distrikta, riječ je o najboljem mjestu za investiciju u Bosni i Hercegovini.
Brčko Distrikt nudi najbolje poduzetničke potpore u Europi
Brčko Distrikt kao jedan od ciljeva ima što bolje približavanje Europskoj uniji. Tako se ovdje u većoj mjeri od ostatka BiH prihvaćaju pojedine Direktive EU. Osim toga, nije pretjerano reći niti da Brčko Distrikt ima ponajbolje poticaje za poduzetnike u Europi. Već nekoliko godina Vlada Brčko Distrikta provodi program samozapošljavanja kako bi ojačala poduzetnički duh svojih stanovnika i potaknula gospodarski razvoj.
Ista Vlada pokrovitelj je brojnim aktivnostima koje za cilj imaju dodatno jačanje gospodarstva ovoga kraja. Tako se već posljednjih 15 godina u Brčkom tijekom studenog održava Međunarodni sajam gospodarstva, koji je i izložbeni i prodajni. Zahvaljujući ranije spomenutom dobrom geografskom položaju, veliki broj izlagača i posjetitelja iz godine u godinu svojom nazočnošću obogaćuje ovaj sajam na kojemu se osim predstavljanja djelatnosti iz različitih oblasti poput poljoprivrede, industrije, turizma, održavaju tematska predavanja i okrugli stolovi.
I ove će godine, na “16. Međunarodnom sajmu gospodarstva” koji počinje 16. studenog, Brčko distrikt ugostiti poduzetnike Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Osim privatnih poduzetnika, ovaj sajam će obilježiti i nazočnost institucija Bosne i Hercegovine i Indonezije.
Što reći za kraj? Posjetite Brčko i uvjerite se o ono o čemu govorimo. Ako imate poduzetnički duh, za početak posjetite “16. Međunarodni sajam gospodarstva” koji će za dva dana otvoriti svoja vrata.
16. Međunarodni sajam gospodarstva
od 16. do 18. studenog (novembra) 2017.
Ul. Petra Kočića bb / TC Tropic / Brčko Distrikt BiH
(otvaranje u 11 sati)