Sasvim je realno ustvrditi kako ovaj prijedlog neće proći potrebnu proceduru i kako će bošnjački politički establishment još jednom zaustaviti Hrvate u upražnjavanju osnovnih ljudskih prava. Kako god se ova trakavica završila, nećemo pogriješiti ako ustvrdimo kako su Hrvati svakako na dobitku. Ako prijedlog nekim čudom i prođe, dobit će konačno TV kanal na svom materinjem jeziku. Ako ne prođe, što gotovo sigurno neće, hrvatski politički predstavnici dobit će još jedan snažan dokaz o majorizaciji i političkom zlostavljanju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Vijeće ministara BiH većinom je glasova utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH. Predložio ga je predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) nakon što resorno ministarstvo nije pripremilo i u programu rada za 2013. godinu predložilo izradu ovog zakona. Ovim prijedlogom previđa se osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku kao četvrtog javnog televizijskog servisa u Bosni i Hercegovini (uz BHRT, i entitetske FTV i RTRS). Prvi je ovo ozbiljniji korak ka utemeljenju javnog televizijskog kanala na hrvatskom jeziku nakon što je ista inicijativa 2008. završila pred Ustavnim sudom FBiH zbog pokretanja pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa od strane Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kakve veze ima javni televizijski kanal na hrvatskom jeziku s nacionalnim interesom Bošnjaka do danas je ostalo nepoznato.
Bošnjački političari rezolutno protiv osnovnog ljudskog prava za Hrvate
Bošnjački politički diskurs nije se nažalost promijenio od 2008. pa nam 2013. ne donosi ni najmanje novosti o konstruktivnosti bošnjačkog političkog establishmenta kad su u pitanju prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini. Prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslava Bevande prošao je prvu razinu isključivo zbog podrške srpskih ministara (SNSD, SDS) koji su zajedno s hrvatskima (HDZ BiH, HDZ 1990) ovom prilikom preglasali bošnjačke te uputili prijedlog Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri.
Reakcije bošnjačke javnosti nisu izostale.
Nakon odluke Vijeća ministara oglasio se SBB priopćenjem koje potpisuje predsjednik te stranke i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić. U priopćenju se navodi da će zastupnici Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine glasovati protiv zakona o osnivanju RTV kanala na hrvatskom jeziku.
‘SBB smatra da osnivanje vodi etničkoj podjeli medijskog prostora, a time i etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine’, navedeno je u priopćenju.
SDP Zlatka Lagumdžije također je najoštrije osudio jučerašnji prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara.
‘SDP BiH smatra da je to uvod u rušenje cjelokupnog postojećeg koncepta sistema javnog RTV emitiranja kojim se žele uspostaviti etnički javni servisi, umjesto sadašnjih na entitetskom i na državnom nivou, a time i dalja etnička podjela bh. društva u kojem bi, po zamišljenoj logici, svaki narod imao svoj javni RTV servis’, priopćili su iz redova socijaldemokrata.
‘Smatramo nedopustivim i krajnje opasnim zalaganje za segregaciju i u javnom medijskom prostoru BiH i, s tim u vezi, oduzimanje profesionalizma novinarima i njihovo razvrstavanje u zamišljene servise i redakcije na jezicima njihovog naroda’, izjavili su iz SDP-a prisjećajući se vjerojatno profesionalizma kojim su novinari Federalne televizije (FTV) provodili njihovu stranačku politiku, a hrvatski narod na svakodnevnoj bazi nazivali ‘fašistima’.
Prijedlog osnivanja javnog televizijskog kanala na hrvatskom jeziku osudili i predstavnici ostalih bošnjačkih stranaka poput SDA i Stranke za BiH, ali i neke multietničke interesno vezane uz uređenje države kakvo zagovara službeno Sarajevo.
Hrvatima, a naročito HDZ-u BiH, win-win situacija
Prijedlog prošao preglasavanjem u Vijeću ministara upućen je u parlamentarnu proceduru. Na toj će razini biti potrebne i ruke bošnjačkih zastupnika što je, sudeći prema reakcijama političara iz redova bošnjačkog naroda, nemoguće očekivati. Naime, jučerašnji ‘partneri u zločinu’ – dva HDZ-a, SNSD i SDS, imaju samo 17 od 42 zastupnika u parlamentu BiH i nisu ni blizu potrebne većine. Ako bi kojim čudom prijedlog preživio i ovu razinu, bio bi upućen Domu naroda gdje ga čekaju još veće prepreke.
Stoga je sasvim realno ustvrditi kako ovaj prijedlog Vjekoslava Bevande neće proći potrebnu proceduru i kako će bošnjački politički establishment još jednom zaustaviti Hrvate u upražnjavanju osnovnih ljudskih prava. Kako god se ova trakavica završila, nećemo pogriješiti ako ustvrdimo kako su Hrvati svakako na dobitku. Ako prijedlog nekim čudom i prođe, dobit će konačno TV kanal na svom materinjem jeziku. Ako ne prođe, što gotovo sigurno neće, hrvatski politički predstavnici dobit će još jedan snažan dokaz o majorizaciji i političkom zlostavljanju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Osim toga, HDZ BiH će od cijele priče imati i političke koristi jer će im ova inicijativa zasigurno biti plus kod hrvatskih birača pred sljedeće parlamentarne izbore.
Bosna i Hercegovina negdje u Aziji
Bosna i Hercegovina jedina je višenacionalna država na europskom kontinentu koja primjenjuje rješenja nacionalne supresije i nasilne centralizacije. Europa za to vrijeme teži decentralizaciji i spuštanju ovlasti na niže razine i takvu politiku provodi već nekoliko desetljeća. Administrativno uređenje zemlje nažalost nije jedini primjer političkog nasilja u BiH, makar je najskandalozniji, već se slično pokušava provesti i po pitanju medija, konkretno javnog televizijskog servisa.
Potpuno suprotni primjeri iz drugih višenacionalnih država Europe dodatno pojačavaju dojam kako je BiH potpuno disfunkcionalna država u kojoj se primjenjuju zastarjela rješenja potpuno neadekvatna prostoru i vremenu u kojem živimo.
Primjer iz Švicarske govori kako javni televizijski servisi na njemačkom (SRF 1, 2, info), francuskom (RTS Un) i talijanskom (RSI La 1) jeziku sasvim normalno funkcioniraju.
Ništa drugačije nije ni u Španjolskoj gdje TVC uredno emitira na katalonskom, a ETB na baskijskom jeziku.
Belgija također nudi govornicima različitih jezika javnu televiziju na njihovom materinjem jeziku. VRT je tako javni emiter za flamansku zajednicu, RTBF za frankofoni dio kraljevine. No, Belgija je otišla i korak dalje pa svojoj njemačkoj zajednici od 70-ak tisuća pripadnika također nudi javni televizijski kanal na njihovom njemačkom jeziku. Isto je učinila i Italija u Južnom Tirolu.
Bosna i Hercegovina je tako jedina europska višenacionalna država koja pripadnicima konstitutivnog naroda negira pravo na javni TV servis na njihovom materinjem jeziku. Iako graniči sa skorašnjom članicom Europske unije, Bosna i Hercegovina nažalost kao da ne pripada europskom kontinentu.
dnevno.hr
Bošnjaci protiv ljudskih prava u BiH: 'Nikad nećemo podržati javni TV kanal na hrvatskom jeziku!'
Vrlo
- Advertisement -
- Advertisement -
Login
14.7K Mišljenja
Najstariji
wpDiscuz
More Articles Like This
- Advertisement -