Ponedjeljak, 20 svibnja, 2024

Bilećanka

Must Read

Pjesma “Bilećanka” nastala je 1940. godine u koncentracijskom logoru za političke zatvorenike u Bileći.

Naime, Kraljevina Jugoslavija je, po ugledu na nacističku Njemačku i fašističku Italiju, počela otvarati koncentracione logore za komuniste i antifašistički orijentirane intelektualce u periodu od 1935. do 1941. godine.

Prvi takav logor otvoren je u Višegradu 1935. godine, a zatim širom Kraljevine Jugoslavije:

  • u Lepoglavi,
  • beogradskoj Glavnjači,
  • Sremskoj Mitrovici,
  • starom austrijskom zatvoru u Kotoru,
  • Kolašinu,
  • Dubrovniku,
  • Kragujevcu,
  • Zagrebu,
  • Ljubljani,
  • Skoplju itd.

Zatvaranje svih ustanika protiv širećeg europskog fašizma  bio je jedan od značajnijih političkih ustupaka Hitlerovoj Njemačkoj i Musolinijevoj Italiji. Dodvoravanje u nadi da će ih zaobići nadolazeći nacizam.

Pripreme za otvaranje logora u Bileći počele su prosinca 1939. godine, da bi bio otvoren u siječnju 1940. godine, u starim austrijskim kazamatima, prethodno turskoj kasarni.

Postojale su četiri sobe: slovenska, makedonska, srpska i ženska u koje su smešteni logoraši.

Prva grupa zatvorenika dovedena je u logor u Bileću 18. siječnja 1940. godine.

Bili su dopremljeni najistaknutiji komunisti iz Beograda i drugih krajeva Jugoslavije, i to na osnovu protuustavne uredbe Vlade iz 1939. godine i bez sudske presude.

Među 82 zatvorenika Bilećkog logora našli su se istaknuti jugoslavenski komunsti: Moša Pijade, Ivan Milutinović, Ivo Lola Ribar, Kosta Stamenković, svi članovi CK KPJ. Zatim Todor Vujasinović, Đorđe Andrejević Kun, Bora Baruh, Pepica Kardelj, Milan Apih i drugi.

Kada su komunisti Bileće saznali tko se sve nalazi u logoru, izvjestili su građane, mladež i seljaštvo ovog sreza.

U Bileću, po zadatku CK KPJ, dolazi Miro Popara, član Oblasnog komiteta za Hercegovinu, koji pokreće vezu s logorašima i preuzima vođenje akcijama za ukidanje logora i puštanje na slobodu svih zatvorenika.

Uslijedili su otvoreni protesti stanovnika Bileće, kao i ostalih srezova istočne Hercegovine, protiv daljnjeg postojanja logora.

Putem peticije, i slanje delegacije banu Zetske banovine, Božidaru Krstiću, zatraženo je da se zatvorenici monentalno puste.

Hercegovski narod činio je sve da se pomogne zatvorenicima u logoru, a, između ostalog, organizirano je i prikupljanje priloga za logoraše.

Građani Bileće cvijećem su zasipali stazu kuda su žandarmi vodili zatvorenike iz logora do rijeke Trebišnjice.

Zahvaljujući masovno organiziranim akcijama i odlučnosti naroda ovog kraja, logor u Bileći je raspušten u studenome 1940. godine, poslije trajanja od nepunih 11 mjeseci.

To se nije dogodilo s ostalim logorima u Kraljevini Jugoslaviji, čiji zatvorenici su dočekavši početak Drugog svjetskog rata bili predani okupatoru.

 

 

 

Poskok.info

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Predsjednica Gruzije uložila veto na zakon o ‘stranim agentima’

Predsjednica Gruzije, Salome Zurabišvili (Zourabichvili) je u subotu 18. maja uložila veto na zakon o "stranim agentima" kojim se...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -