Bivši rektor Sveučilišta u Sarajevu, Jusuf Mulić, radeći na trotomnoj monografiji “Hercegovina” došao je do dragocjenih pisanih materijala o sudbini hercegovačkog dijela Boke kotorske. Naime radi se o dokumentnoj građi u kojoj piše kako je 25. rujna 1936. godine, uredbom ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu u sastavu tadašnje Zetske banovine, piše Dnevni Avaz.
Mulić je ogorčen 76-godišnjom indiferentnošću generacija bh. političara sve do danas, koji su propustili brojne prilike da zatraže povrat Sutorine, pokrenu zakonske procedure ili, eventualno, arbitražu za ispravku morske granice sa Crnom Gorom.
‘Područje Sutorine bilo je od 1382. do 1936., dakle 554 godine, u sastavu župe, nahija i kotara, odnosno Trebinjskog sreza, pa je povijesno pravo BiH na ovo područje neporecivo. Te 1936. Sutorina i Kruševica su izdvojene bez ikakvog obrazloženja i priključene sreskoj ispostavi Herceg-Novi Kotor. Nije postojao opravdan razlog za to’, kaže profesor Mulić.
Ističe i kako je BiH priznato pravo na granice koje su utvrđene utvrđene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno područje pripada BiH.
‘Iznimno je važno kako ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori, a eventualni usmeni dogovori političkih čelnika o međudržavnim odnosima nemaju nikakvu pravnu snagu’, kaže Mulić. Smatra i kako od Crne Gore treba tražiti da predoči valjane dokaze prema kojima polažu pravo na to područje, ili u suprotnom, kako ističe, taj teritorij BiH treba tražiti nazad.
‘Ukoliko Crna Gora ne želi vratiti Sutorinu, stvar treba pokrenuti pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. To treba učiniti u okviru spora koji između sebe vode Crna Gora i Hrvatska oko granice na Prevlaci’, zaključuje Mulić.