BiH STVARNOST: Potreba za arapskim jezikom vrtoglavo raste

Zadnjih godina interes za učenjem arapskog jezika je u porastu a i veliki broj medija se bavio tom tematikom, te je bilo govora o porastu interesa za arapskim jezikom i njegovom povezanošću s investicijama iz arapskih zemalja u BiH.

Iako je bilo dosta govora, to je prvi put da se na jedan stručan način govori o toj tematici sa lingvističkog, ekonomskog i sociološkog aspekta.

“Znamo da je BiH u krizi od 2008 godine. Svaka mudra zemlja bi iskoristila ovo novo stanje, ove investicije, da popravi svoju ekonomiju i investira u određene grane razvoja u grane razvoja od kojih može sigurno profitirati. Da li naša zemlja to radi? Kako? Da li može bolje? Kako osigurati dovoljan broj osoblja koje govori dobro arapski jezik u hotelijerstvu i drugim oblastima kao osnovu za boravak turista iz ovih zemalja u BiH”, postavio je pitanje moderator panel diskusije prof. Fikret Mehović.

Zadnjih godina u Bosni i Hercegovini potreba za arapskim jezikom vrtoglavo raste. Dolaskom velikog broja turista iz arapskih zemalja, investitora, mnoge stvari su se počele mijenjati.

Softić je istakla da se danas arapski jezik podučava na 90 univerziteta a da je ključ razvoja arapskog jezika u BiH u programima ranog podučavanja. Te je istakla da se kultura i jezik ne mogu razdvajati.

O stranim ulaganjima u BiH su govorili prof. dr. Mirko Pejanović i prof. dr. Adisa Omerbegović-Arapović koji su istakli ja su velika sredstva uložena, ali da je potrebno više raditi na privlačenju stranog kapitala investicija. Pejanović je istakao da je BiH zemlja koja je željna investicija.

Omerbegović-Arapović je naglasila da privlačenje kapitala nije sistemski riješeno i da je da kulturološke spone nisu dovoljno iskorištene te da treba na tome mnogo više raditi.

Kukić je govorio o multikulturalizmu, pozitivnim i negativnim stranama globalizacije i socioekonomskoj situaciji u zemljama arapskog svijeta, te je istakao da je turizam jedna globalna industrija.

Peštek je istakao da je turizam hiperkonkurentna oblast kao i to da je za razvoj turizma u BiH posljednjih godina najzaslužniji privatni sektor, te da postoji još uvijek neusklađenost između privatnog i javnog sektora. Također je istakanuo da je povećanje interesa za učenjem arapskog jeziku u turizmu nastalo kao odgovor na rastuće potrebe za njim, priopćeno je iz Kulturnog centra “Kralj Fahd”.