BiH i od Crne Gore traži izlaz na more

Osim spora s Hrvatskom oko Velikog i Malog škoja te razgraničenja u Malostonskom zaljevu, Bosna i Hercegovina traži revidiranje svoje granice s Crnom Gorom, što je intenzivirano nakon crnogorskog razdruživanja sa Srbijom.
Bosanskohercegovački političari traže da se dio Crnogorskog primorja na području Sutorine u dužini od desetak kilometara pripoji Bosni, pa bi tako Bosanci, uz Neum, dobili još jedan izlaz na more.
Rodonačelnik te ideje, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić, došao je do pisanih materijala u kojima navodno stoji kako je odlukom Vlade Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu Herceg-Novi-Kotor u sastavu tadašnje Zetske banovine, pa stoga BiH ima povijesno pravo na to područje.
Dr. Mulić je u obranu svojih teza više puta isticao kako je Bosni i Hercegovini priznato pravo na granice koje su utvrđene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno područje pripada BiH.
On smatra da treba pokrenuti spor pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ako Crna Gora ne vrati Sutorinu, a postupak bi se vodio u okviru spora između Hrvatske i Crne Gore oko razgraničenja na Prevlaci.
Zanimljivo je da se ideji profesora Mulića i bošnjačkih uglavnom marginalnih političara priklonila i Srpska pravoslavna crkva u Hercegovini, točnije episkop Grigorije Durić, koji je u svojim nedavnim izjavama podržao pripajanje Sutorine Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, prema shematizmu SPC-a, područje oko Sutorine pripada Zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, što je vjerojatno razlog ovakvu stavu vladike Grigorija.
Sutorina bi se ponajprije pripojila Republici Srpskoj kao samostalnom entitetu pa slijedom toga i Bosni i Hercegovini, koja je spoj RS-a i Federacije.
Episkop Grigorije tako je rekao da BiH ima legitimno pravo tražiti povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, te pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH i Republici Srpskoj da se bore za taj svoj teritorij.
– Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju se i u tom pogledu ponašati odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more. U suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa – ocijenio je vladika Grigorije.
Vladika Grigorije je naglasio da je prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora a da nema i izlaz na more.
Prema njegovim riječima, treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzme. Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u trebala imati izlaz na more.
– Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i historijska nepravda koja nas je udaljila s obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo – zaključuje vladika Grigorije u pismu upućenom institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.