Nedjelja, 8 prosinca, 2024

BiH i od Crne Gore traži izlaz na more

Vrlo
- Advertisement -

Osim spora s Hrvatskom oko Velikog i Malog škoja te razgraničenja u Malostonskom zaljevu, Bosna i Hercegovina traži revidiranje svoje granice s Crnom Gorom, što je intenzivirano nakon crnogorskog razdruživanja sa Srbijom.
Bosanskohercegovački političari traže da se dio Crnogorskog primorja na području Sutorine u dužini od desetak kilometara pripoji Bosni, pa bi tako Bosanci, uz Neum, dobili još jedan izlaz na more.
Rodonačelnik te ideje, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić, došao je do pisanih materijala u kojima navodno stoji kako je odlukom Vlade Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu Herceg-Novi-Kotor u sastavu tadašnje Zetske banovine, pa stoga BiH ima povijesno pravo na to područje.
Dr. Mulić je u obranu svojih teza više puta isticao kako je Bosni i Hercegovini priznato pravo na granice koje su utvrđene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno područje pripada BiH.
On smatra da treba pokrenuti spor pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ako Crna Gora ne vrati Sutorinu, a postupak bi se vodio u okviru spora između Hrvatske i Crne Gore oko razgraničenja na Prevlaci.
Zanimljivo je da se ideji profesora Mulića i bošnjačkih uglavnom marginalnih političara priklonila i Srpska pravoslavna crkva u Hercegovini, točnije episkop Grigorije Durić, koji je u svojim nedavnim izjavama podržao pripajanje Sutorine Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, prema shematizmu SPC-a, područje oko Sutorine pripada Zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, što je vjerojatno razlog ovakvu stavu vladike Grigorija.
Sutorina bi se ponajprije pripojila Republici Srpskoj kao samostalnom entitetu pa slijedom toga i Bosni i Hercegovini, koja je spoj RS-a i Federacije.
Episkop Grigorije tako je rekao da BiH ima legitimno pravo tražiti povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, te pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH i Republici Srpskoj da se bore za taj svoj teritorij.
– Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju se i u tom pogledu ponašati odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more. U suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa – ocijenio je vladika Grigorije.
Vladika Grigorije je naglasio da je prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora a da nema i izlaz na more.
Prema njegovim riječima, treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzme. Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u trebala imati izlaz na more.
– Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i historijska nepravda koja nas je udaljila s obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo – zaključuje vladika Grigorije u pismu upućenom institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

AfD predstavio svoju kandidatkinju za kancelarku Njemačke

AfD nominirao Alice Weidel za kandidatkinju za kancelarku: "Vrijeme je za promjene u Njemačkoj" Alternativa za Njemačku (AfD), antiimigracijska i...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -