Značajan broj liječnika se posljednjih godina odlučuje napustiti zemlje zapadnog Balkana u potrazi za boljim financijskim mogućnostima, zbog čega je agencija Anadolija istražila razinu penetracije liječnika u zemljama jugoistočne Europe i ostatku svijeta.
Prema posljednjim relevantnim istraživanjima svjetskih institucija, najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika zabilježen je u Bosni i Hercegovini i Albaniji.
Najnovije istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazalo je da u Albaniji na 10.000 stanovnika te države dolazi 12 liječnika, što je najlošiji omjer u cijeloj Europi.
Poslije Albanije dolazi Bosna i Hercegovina koja ima 16 liječnika na 10.000 stanovnika. Prema listi WHO-a, Albanija se nalazi na 86. a BiH na 73. mjestu, od ukupno 132 zemlje koje su obuhvaćene istraživanjem Svjetske zdravstvene organizacije, i najlošije su rangirane države u Europi.
Sve više mladih obrazovanih ljudi, a posebno iz oblasti medicine, napušta BiH i druge zemlje regije u potrazi za poslom u inozemstvu, tako da postoji realna mogućnost da regije ostane u dubokom deficitu kada je u pitanju ljudski kapital u oblasti medicine.
Prema relevantnim procjenama, odljev liječnika i medicinskih stručnjaka iz BiH utrostručen je u zadnje dvije godine, a ovoj zemlji danas nedostaje više od 3.000 liječnika. Samo u prvih pet mjeseci 2012. godine entitet Republiku Srpsku je napustilo 170 medicinskih stručnjaka.
U regijiu jugoistočne Europe, najbolje rangirane zemlje prema istraživanju WHO-a su Makedonija i Hrvatska, u kojima na 10.000 stanovnika dolazi 26 liječnika.
Slovenija ne zaostaje mnogo, jer se u ovoj zemlji o zdravlju 10.000 stanovnika brine 25 liječnika.
Nadalje, u Srbiji kao i u Crnoj Gori, na 10.000 stanovnika dolazi 21 liječnik, što istodobno predstavlja i prosjek zemalja regije Balkana.
Promatrano na globalnoj razini, zemlja u kojoj se nalazi najveći broj liječnika u odnosu na broj stanovnika je Kuba, gdje na 10.000 stanovnika dolaze 62 liječnika što je četiri puta više u usporedbi sa brojem liječnika u BiH i Albaniji.
Zanimljivo je da Kuba ima toliko liječnika da je od revolucije 1959. godine više od 185.000 kubanskih liječnika pružilo pomoć pacijentima u drugim zemljama širom svijeta. Također, stopa smrtnosti dojenčadi, što je jedna od najrelevantnijih mjera vrijednosti nekog nacionalnog zdravstvenog sustava, na Kubi iznosi 4,8 na 1.000 rođenih beba, što je na razini Velike Britanije i znatno povoljnije nego u SAD-u.
Poslije Kube, najveći broj liječnika zabilježen je u Grčkoj, i to 62 na 10.000 stanovnika, Bjelorusiji 52, Austriji 49, Gruziji 48, Rusiji 43, Norveškoj 42, te Kazahstanu i Švicarskoj po 41 liječnik na 10.000 stanovnika.
Na svjetskoj razini, zemlje sa najlošijim rezultatima u vezi sa brojem liječnika u odnosu na broj stanovnika su Gana, Burkina Faso, Benin, Senegal, Zambija, Papua nova Gvineja, Togo i još neke afričke zemlje u kojima na 10.000 stanovnika dolazi svega 1 liječnik.
Promatrano prema regijama i kontinentima, od 20 najbolje rangiranih država svijeta njih 13 su europske što znači da se ovaj dio svijeta može pohvaliti s visokim brojem liječnika u odnosu na broj stanovnika, te sa visokim zdravstvenim standardom.
S druge strane, među 20 najlošije rangiranih zemlja svijeta sve se afričke, što jasno pokazuje da je ovaj dio svijeta najviše oskudijeva u medicinskim uslugama.
ABCportal.info
wpDiscuz