Federalni nelegitimni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić u intervjuu za naš list kaže da turska kompanija “Cengiz Insaat” gradi dio koridora 5C brže nego što je to planirano, što je vjerovatno jedinstven slučaj. Osim toga, Bijedić za naš list govori o traženju strateškog partnera za “BH Airlines”, stanju u “Željeznicama FBiH” (ŽFBiH), Federalnoj vladi i drugim aktuelnim pitanjima.
Rad nedjeljom
Čini se da je firma “Cengiz Insaat”, koja gradi dvije dionice na koridoru 5C, pozitivno iznenađenje i primjer drugim kompanijama kako treba raditi. Dijelite li to mišljenje?
– “Cengiz Insaat” radi izvanredno. Kad prođete pored gradilišta, golim okom možete vidjeti da je to ozbiljna kompanija. Brzina kojom izvode radove premašuje dinamiku koja je potpisana, dakle brži su nego što je to ugovorom predviđeno. To je zahvaljujući tome što su tražili da rade i nedjeljom.
Oprema koju su donijeli je na svjetskom nivou. Mašine za bušenje tunela su potpuno nove. Nemamo tu nikakvih prigovora. Drago mi je da takve kompanije rade, pogotovo kada se uzme u obzir s kakvim smo firmama nekad imali iskustva na autoputu.
One rade dvije kratke, ali zahtjevne dionice Suhodol – Tarčin i Lepenica – Suhodol, čija je ukupna vrijednost oko 180 miliona eura. Nadam se da će uskoro biti potpisan i ugovor za dionicu Vlakovo – Lepenica.
Kada te tri dionice budu gotove te završeni tunel Vijenac i dionica Gorica – Drivuša, koji su u izgradnji, imat ćemo autoput od Tarčina do Zenice. Naravno, treba izgraditi još jedan dio sarajevske zaobilaznice, takozvani lot tri. Sve bi to trebalo biti gotovo 2014. godine.
Kada će biti raspisani tenderi za izdavanje koncesija za gradnju pojedinih dionica autoputa, s obzirom na to da su velike svjetske kompanije zainteresirane za te projekte?
– Nama su potrebni zakon o građenju na koridoru 5C, zakon o koncesijama i zakon o javno-privatnom partnerstvu. Svi su u proceduri, a kada budu stupili na snagu, moći ćemo raspisati tendere za, primjera radi, dionice Tuzla – Žepče i Tuzla – Brčko, potom dionicu Zenica – Doboj na koridoru 5C itd.
S obzirom na to da nemamo zakonsku regulativu, ne možemo raspisivati tender za koncesije. Obavili smo razgovore s tri velike svjetske kompanije koje su zainteresirane za te projekte, a ima još zainteresiranih firmi koje bi digle kredit, pravile dijelove autoputa i kasnije naplaćivale putarinu.
Novi krediti
Ima nezvaničnih informacija da će se tražiti povećanje akcize, koja trenutno iznosi deset feninga po litru goriva za gradnju autoputeva. Podržavate li taj prijedlog?
– Da, ja u potpunosti stojim iza toga. Formalan prijedlog još ne postoji jer se akcize određuju na državnom nivou i moramo za izmjenu zakona imati saglasnosti Republike Srpske. Mi znamo da su oni spremni za taj potez i moramo zajednički nastupiti. Za sada nije bilo rasprave o tome koliko će biti povećane akcize.
Smatram da se jedan dio tih sredstava treba prebacivati željeznicama kojima je to neophodno, i to će biti moj prijedlog, naravno ako dođe do povećanja akcize.
Kada je riječ o Javnom preduzeću “Autoceste FBiH”, povećanjem akcize će porasti njihova sposobnost uzimanja novih kredita. “Autoceste” na osnovu svojih stalnih prihoda, kao što je ta akciza, dobivaju kredite od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih kreditora. Povećanjem prihoda njima će se omogućiti uzimanje novih kredita za naredne dionice autoputa.
Mnogi smatraju da su “Željeznice Federacije” rupa bez dna. Smatrate li da će taj potez biti nepopularan?
– Mi dajemo “Željeznicama” 22 miliona KM u kešu i plaćamo 30 miliona međunarodnih kredita za njih godišnje. Donijeli smo odluku na Vladi da ćemo vratiti 171 milion kredita za ŽFBiH u naredne tri godine po 57 miliona. Tu je prijedlog koji sam spomenuo o dijelu novca od akciza. I sve je to njima nedovoljno, i to zahvaljujući Upravi.
S druge strane, “Željeznice” su kičma privrede. Oko 70 posto bh. privrede svoje sirovine transportira ovim vidom prijevoza, a to je ujedno i najjeftiniji putnički način transporta.
Da zaključim, mi ćemo nastaviti pomagati “Željeznicama”, ali bi oni malo mogli smanjiti broj radnika, racionalnije trošiti sredstva i uvesti tu više reda, skresati nepotrebne troškove poput onih na putovanja, reprezentacije itd.
Nekoliko kompanija je zainteresirano da preuzme paket vlasništva u “BH Airlinesu”. Očekujete li da će Vlada Federacije među njima naći pravog strateškog partnera?
– Stvari se za sada dobro razvijaju. Donedavno nismo imali nikoga, bili smo paralizirani, a sada imaju tri kompanije koje će se takmičiti, a mi ćemo izabrati najbolju ponudu. Detaljno ćemo ispitati finansijsku snagu tih kompanija, kao i da li se za njih vežu neke negativne konotacije. Osim toga, vidjet ćemo koja će firma ponuditi najbolje uvjete.
Pojedine firme nude veoma dobre uvjete kada je riječ o unošenju aviona u “BH Airlines”, što je veoma važno. No, naš avioprijevoznik ima velike dugove, tako da bi dobro bilo kad bi neko bio spreman upumpati i malo svježeg novca. Treba naglasiti da će procedura biti transparentna i da će Vlada donijeti konačnu odluku.
Nudimo na prodaju 49 posto vlasništva kompanije, a mi zadržavamo kontrolni paket.
Odvlačenje putnika
Kakvo je trenutno stanje u “BH Airlinesu” nakon povlačenja bivšeg partnera “Turkish Airlinesa”?
– “BH Airlines” pravi manje gubitke nego kada je bio u djelimičnom vlasništvu “Turkish Airlinesa”. Sada letimo s dva aviona, ali su gubici manji nego onda kada smo imali još jedan “airbus”.
To je zbog toga što su naši avion sada puni, a tada su letjeli poluprazni. Naime, na svim linijama gdje je letio “BH Airlines” Turci su imali paralelne linije, i putnike su upućivali na “Turkish Airlines”, a ne na našu firmu.
Recimo, na liniji Sarajevo – Istanbul Turci iz “BH Airlinesa” usmjeravali su putnike da lete “Turskih Airlinesom”. Znači, menadžment naše kompanije slao je putnike u avione turske kompanije. Sada više nemamo problema s tim, pa su naši avioni sada maksimalno popunjeni i proizvode manje gubitke nego tada.
Drugo, oni su otvarali pogrešne linije. Otvoriti pogrešnu liniju je veoma skupo, to je gubitak od nekoliko miliona maraka. Dok se dobiju sve dozvole, plate takse, odradi marketing itd., i kada avion odleti nekoliko puta prazan, onda je to gubitak. Oni su takvih nekoliko linija otvarali i zatvarali. Tako su vodili firmu u gubitak.
Osim toga, oni meni, kao resornom ministru, nikada nisu dali izvještaj o radu “BH Airlinesa” za 2011. To sam rekao turskom ambasadoru. Pitao sam, kako očekujete da radimo zajedno kad mi ne daju izvještaj. Problem je u tome što su sva tri direktora bila Turci, dakle Vlada nije imala svog predstavnika u Upravi kompanije, čiji je i tada bila većinski vlasnik.
Naravno, to su odnosi koje je dogovorio neko prije nas i ova Vlada je zatekla takvo stanje. Mi možemo garantirati da će u budućnosti biti drugačije. Kada budemo našli novog partnera, mjesto predsjednika Nadzornog odbora ostat će naše. Dozvolit ćemo da u Upravu uđu njihovi ljudi, ali će tu sjediti i naši kadrovi.
Čeka se odgovor ‘BH Telecoma’
Jeste li, kako ste ranije najavili, poslali zahtjev “BH Telecomu” za detaljnu informaciju o kupovini nove zgrade?
– To je proslijeđeno Nadzornom odboru “BH Telecoma”, on je informaciju zatražio od Upravnog odbora. Sada čekamo tu informaciju. Zatraženi su svi podaci, cijena zgrade, veličina, stepen završenosti itd.
Idemo ka rekonstrukciji Federalne vlade
Nakon presude Ustavnog suda Federacije BiH ministar Desnica Radivojević bi se trebao vratiti na posao. Kakva su Vaša očekivanje za naredni period kada je riječ o radu Federalne vlade?
– Mi i dalje idemo ka rekonstrukciji Federalne vlade, to je stav SDP-a. Povratkom Radivojevića ćemo dobiti mogućnost da brže i efikasnije radimo, ali morat ćemo sustizati sav ovaj period koji su nas blokirali.
Morat ćemo raditi dvostruko više da bismo stigli ono što je ostalo neurađeno zbog blokada. Još su veće obaveze pred Parlamentom, jer oni četiri ili pet mjeseci nisu mogli donositi odluke. Dakle, očekujem brži i bolji rad organa Federacije.
Na državnom nivou došlo je do smjene ministara iz SDA, čime se otvorila mogućnost za formiranje novog Vijeća ministara. Može li ta vlada povući BiH naprijed?
– Mislim da treba poštovati novu parlamentarnu većinu, jer je ona izraz volje birača i povjerenja koje su oni poklonili stankama na parlamentarnim izborima 2010. godine. Uvjeren sam da će nova vlada biti funkcionalnija od prethodne.