Bernard-Henri Lévy, francuski filozof napadnuti je tortom, tradicionalnim činom neslaganja s idejama koje širi u frankofonskim i drugim zemljama. Sve se munjevito desilo pred malobrojnom publikom u Beogradu na projekciji njegovog novog dokumentarnog filma o Pešmergama.
Aktivistica ljevice izvadila je iz kutije tortu i njome zalijepila francuskog filozofa, koji je hladno nastavio svoje izlaganje. Srpski mediji su ovaj čin nazvali sramotnim, a Bernard-Henry Lévy je nakon incidenta izjavio da se Srbija još nije promijenila onoliko koliko bi to željeli njeni prijatelji. Dodao je da u Beogradu ne žive ljudi koji žele čuti istinu. Oni se bore se protiv imperijalizma, a ustvari se radi o malim fašistima.
Doista, na ovakav način prekinuti jednu projekciju dokumentarnog filma nije baš nikomu ugodno. Svatko ima pravo na svoje mišljenje i svoje ideje. Međutim tko je ustvari Bernard-Henry Lévy i zašto se ovo njemu dešava, ne samo u Beogradu, nego svuda gdje se pojavi?
Bernard-Henry Lévya zapadni mediji predstavljaju kao renomiranog francuskog filozofa, angažiranog na širenju demokracije u svijetu. Gotovo da nema svjetskog sukoba gdje se ne pojavljuje Bernard-Henry Lévy sa svojim prijateljom Gilles Hertzog, koga možemo vidjeti i na video snimci u Beogradu. Već 25 godina ova dvojica prijatelja posjećuju države u kojima se ubrzo događaju obojene revolucije. Radi li se o koincidenciji ili ne, veliko je pitanje. Države gdje je Bernard-Henri Lévy “širio demokraciju” su: Alžir, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Ruanda, Angola, Šri Lanka, Burundi, Kolumbija, Sudan, Kosovo, Ukrajina, Libija, Kurdistan, Sirija,… Gotovo u svim državama otvoreno je tražio oružano i nasilno svrgavanje vlasti.
Novinari Logično nikada neće zaboraviti njegovu izjavu za Avaz nakon velikih poplava koje su pogodile Hrvatsku, Bosnu i Srbiju. Nasipi duž Save nisu poznavali granice. Svi su se mobilizirali i pomagali. Nije se gledalo je li bošnjačko, hrvatsko ili srpsko selo. Svi su bili zabrinuti i za trenutak su zaboravili ratna sjećanja, te shvatili koliko su bitni zajednički interesi. Konačno se stvorila nada da ćemo se okrenuti sebi i svojim primarnim problemima.
Ali, upravo to “ali” svu sreću pokvari. Sava se još nije bila ni povukla u svoje gorito, a već se “dovukao” Bernard-Henry Lévy te u Avazu otvorio stare ratne rane. Kratki entuzijazam se raspao u roku 24 sata. Opet su se narodi uz Savu optuživali i svađali. Nikomu nije bilo jasno, što to čini ovaj renomirani filozof. Ako mu je stalo do suživota, zašto kvari idilu, iako ona bila i lažna?
Ovaj “veliki borac” za male i napuštene je ustvari osoba koja živi od njihove muke, a što tvrde alternativni francuski mediji.
Od 1995. do 1997. Bernard-Henry Lévy nasljeđuje obiteljsko afričko poduzeća Becob. Poduzeće izvozi rijetko drvo iz Obale Bjelokosti, Gabona i Kameruna. Zbog sumnje u izrabljavanje Afrikanaca u ožujku 1998. godine revija Entrevue šalje istraživačkog novinara čija reportaža nikada neće biti objavljena. Kasnije se saznalo da je Bernard-Henry Lévy osobno urgirao kod najbogatijeg čovjeka francuske i vlasnika medija Jean-Luc Lagardèrea, nakon čega je reportaža uništena.
1997. Bernard-Henry Lévy prodaje Becob za 120.000.000 €, čime postaje jedan od najbogatijih osoba u Francuskoj.
Nadamo se da vam se sada bar malo jasnije što torte lete prema Bernard-Henry Lévyu, ne samo u Beogradu, nego svuda u svijetu gdje je kročio svojom nogom i potpomagao demokraciju?