Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta naše zemlje Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.
Zakon je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave te da se HDZ-u očito žuri da ovaj zakon progura.
Riječ je o sasvim novom pristupu koji HDZ pokušava maksimalno naglasiti, a izgledno ohrabreni nakon usvajanja Strateškog kompasa Europske unije gdje se u dokumentu potvrđuju konstitutivni narodi kao trajna ustavna kategorija u BIH.
Šta ustvari predlaže HDZ?
Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih.
Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu/osobnu iskaznicu ili na svaki dokument po želji pojedinca.
Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih.
HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na osobni zahtjev.
Za šta bi služili ti podaci?
Naime, u članu 5, stav 2 predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama.
Tako bi se kod prijavljivanja na nastječaj taj podatak instituciji gdje konkurirate morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u osobnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurirali na određeno radno mjesto to biste morali uraditi naknadno.
Zakon je definirao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon stjecanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.
Cilj zakona je vjerovatno i sprečavanje zloporabe nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidiranja na izborima, čime HDZ želi spriječiti da se naprimjer “Mustafa Mustafić” iz Goražda ne može izjašnjavati kao Hrvat u cilju izbornog pozicioniranja. Odnosno, može se izjasniti jednom, ali ne može to mijenjati od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa.
Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.
Koje su zamke pita se Klix?
Prema predloženom zakonu osoba kada se rodi i roditelji joj u lične dokumente upišu pripadnost konstitutivnom narodu i osoba na osnovu toga ostvaruje svoja građanska prava, kasnije ima jednom priliku da to promijeni nakon što osoba postane punoljetna.
Međutim, zakon ne rješava pitanje šta je s osobama koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. Kako će te osobe ostvariti svoja građanska prava.
To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv BiH zbog te vrste diskriminacije. Da li se onda Azra Zornić i slični mogu prijaviti na natječaj u državnu instituciju ako se izjasne kao “građani ili građanke BiH”? Da li će njih država diskriminirati i onemogućiti im zaposlenje ako se ne izjasne da pripadaju jednom od konstitutivnih naroda ili nacionalnoj manjini.
Ostaje da se vidi šta će na ovaj prijedlog zakona reći Agencija za zaštitu ličnih podataka.
Pa evo i da odgovorimo Klixu: Azra Zornić spada u grupu Ostalih, koju čine nacionalne manjine te svi građani BIH koji nisu građani Hrvati, građani Srbi ili građani Bošnjaci.
Puno bolje bi bilo da Klix postavi sljedeće pitanje: Što je s djecom tzv. novih identiteta. Netko tko je dijete Srbina i Hrvata, ili Bošnjakinje i Hrvata ima pravo kazati da se osjeća i kao Srbin i kao Hrvat , ili i kaao Bošnjak i Hrvat ili kao Bošnjak i Srbin. Zašto bi se te ljude guralo u kategoriju “Ostalih” ako oni žive identitete svojih roditelja. Takvi ljudi trebaju biti pozitivno diskriminirani i trebaju imati duplo veći pristup institucijama, zbog svog dvojnog identiteta. Primjerice Željko Komšić, sutra kada iziđe iz zatvora zbog pokušaja podrivanja države i širenja nacionalne mržnje prema Hrvatima, ima pravo prijaviti se za posao u državnoj službi koji pripada srpskoj kvoti. Naprosto čovjeku treba dati dodatnu šansu.
To je jedini nedostatak ovog zakona. Inače sličan zakon na snazi je u Belgiji. A putem ovakvog zakona lakše će biti rješiti i Izborni zakon. Budući da Ustav, narode u BIH vidi kao izborne jedinice. Pročitati Ustav.
wpDiscuz
