Skoro stoljeće nakon što su granice na Bliskom istoku formirali britanski i francuski kolonijalisti, ove granice počele su postepeno da se mijenjaju.
Granice koje su stvorili London i Pariz zamijenili su nacrti teritorija džihadista, nacionalista, pobunjenika i gospodara rata, piše BBC.
Granica između Iraka i Sirije je pod kontrolom Islamske države, sirijski Kurdi se bore za svoju autonomiju u Iraku, a etnički i religijski pobunjenici haraju Libijom i Jemenom, piše B92.
Kako navodi BBC, nekada moćni glavni gradovi u ovim državama postali su irelevantni.
Ostatak svijeta i dalje može obrazovati veleposlanstva u ovim državama, ali ne postoje stabilna ministarstva ovih zemalja sa kojima bi mogle stupiti u kontakt.
Vlade u Damsaku, Sani i Bagdadu više nisu u mogućnosti da svoju volju izrazi na većim dijelovima teritorije u svojim državama.
”Države koje postoje na ovoj teritoriji više nemaju monopol upotrebe sile”, rekao je profesor Favaz Gerges sa Londonske škole za ekonomiju i političke znanosti.
To znači da se neke središnje vlade sada oslanjaju samo na vojsku i neke nedržavne aktere koji bi trebalo da ih brane.
Čak i najdragocjeniji izvor na Bliskom istoku, nafta, izmiče Vladinoj kontroli.
Kako se navodi, postoji mnogo načina na koje se vrši ilegalna preprodaja nafte i plina u cijelom regiji.
U ovisnosti točke s koje promatraju Bliski istok, analitičari smatraju da ovu regiju sada karakterizira manjak demokracije, postkolonijalizam, korupcija, loši obrazovni standardi, i uspon radikalnog islama.
Kako piše BBC, u prošlim vremenima velike svjetske sile uspijejevale su da utječu na situaciju i čine zemlje Bliskog istoka, ali sada ni Washington ni Moskva nisu sposobni stabilizirati situacije u Siriji, Libiji, Jemenu ili Iraku.
Pitanje koje najveći broj zapadnih diplomata postavlja jeste da li zemlje poput Egipta, Jordana, Bahreina, pa čak i Saudijske Arabije mogu zadržati ili obnoviti poredak.
Većina zemalja na Bliskom istoku je svoje granice dobila nakon Prvog svjetskog rata, a najveća promjena od tada došla je nastankom Izraela 1948. godine.
Kako piše BBC, i u samom Izraelu postoje sporenja oko granica, a o novim granicama “sanjaju” Palestinci.
‘
‘Oni vide kaos u Iraku i Siriji i ovu odvratnu mašinu koja se naziva Islamska država kao jedinog igrača koji može dovesti do promjena koji bi možda imali i korist za Palestince”, rekla je Rouzmeri Holis sa Sveučilišta u Londonu.
Bliski istok suočava se sa godinama kaosa, a mnogi u regiji se vode religijom ili ideologijom.
Za njih cilj nije, kako piše BBC, promjena linija na karti, već promjena načina na koji će društvo biti organizirano.
wpDiscuz