Knjiga ustavnoga sudca Mate Arlovića “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” predstavljena je u petak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, a predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić je istaknuo kako Arlovićeva ekspertiza jasno dokazuje da u BiH nije bilo nikakva ‘hrvatskoga zločinačkog pothvata’, kako je to tvrdilo tužiteljstvo Haaškoga suda.
O knjizi su, uz predsjednik HAZU-a, govorili i predsjednik Uprave Školske knjige dr. Ante Žužul, profesor splitskoga Pravnoga fakulteta Arsen Bačić, profesor emeritus osječkoga Pravnoga fakulteta Zvonimir Lauc, znastveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Područnoga centra Osijek Miljenko Brekalo te autor Mato Arlović.
Akademik Kusić je istaknuo kako Arlovićeva ekspertiza objavljena u ovoj knjizi, jasno dokazuje da u BiH nije bilo nikakva ‘hrvatskoga zločinačkog pothvata’ kako je to, po sugestiji slovenskoga političara Cirila Ribičiča, tvrdilo tužiteljstvo Haaškoga suda, prenosi Hina.
Dr. Ante Žužul rekao je kako je ekspertiza slovenskoga publicista i političara Cirila Ribičiča napravljena za potrebe optužnice protiv hrvatskoga naroda Haaškom tužiteljstvu, “samo nastavak posla, kojeg 1945. godine, masovnim komunističkim likvidacijama hrvatskog naroda, nije dovršio njegov otac Mitja Ribičič”.
Slovenac Mitja Ribičič (1919.-2013.), pripadnik partizanskih jedinica, bio je visokopozicionirani jugoslavenski komunistički političar, protiv kojeg je 2005. godine u Ljubljani bila podnijeta kaznena prijava po zapovjednoj odgovornosti zbog poslijeratnih masovnih smaknuća, na temelju dokumenta otkrivenog u državnom arhivu o zatvorenicima iz poslijeratnih ljubljanskih zatvora OZNA-e. Postupak je, međutim, kasnije prekinut zbog nedostatka dokaza.
Arlović znanstveno elaborira kauzalitet, tijek i finalis ustrojavanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
Arlovićeva knjiga “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine”, ocijenio je prof. Bačić, relevantan je doprinos stajalištu, koje suvremene ustavnopravne aspekte određenih pluralnih entiteta razumije i potvrđuje kao nužne i potrebne instrumente tehnike koncilijacije između vlasti i slobode pluralnih identiteta i različitosti.
Knjiga je, uz ino, ističe Bačić, i nužan test provjere legaliteta i legitimnosti zamišljenih i ostvarenih političkih i pravnih situacija, koje prednost i razlog za život najčešće, ali ne uvijek, daju samo onim čimbenicima i subjektima koji nastoje afirmirati nepovredive ustavne vrijednosti miroljubive koegzistencije, vladavine prava te vertikalne i horizontalne diobe vlasti.
“Autor u svojoj knjizi znanstveno otkriva i elaborira klauzalitet, tijek i finalis ustrojavanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”, naglasio je prof. emeritus Lauc. Na taj način nudi znanstvenu istinu, koja bitno odudara od određenoga uvriježenog mišljenja, pa i konstrukcija Haaškoga tribunala, dodao je.
Prof. Lauc, također, ističe kako knjiga skida hipoteku s države Hrvatske i njezinih građana, kao i hrvatskih dužnosnika na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom.
Prema svemu izloženom u Arlovićevoj knjizi, može se zaključiti da je Hrvatska zajednica Herceg Bosna (HZ HB) bila Ustavom SR BiH ‘dopušten oblik organiziranja i zajedničkog djelovanja općina’.
Naglasio je kako je HZ HB bila osnovana radi obrane hrvatskoga naroda i svih građana BiH od agresije, koju je pokrenula velikosrpska politika i bivša JNA.
Po riječima Miljenka Brekala knjiga na objektivan način analizira pravno-politički kontekst nastanka HZ Herceg-Bosne, njezino egzistiranje i prestanak postojanja.
Knjiga “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” (385 str.) podijeljena je na 16 poglavlja kroz koja ustavni sudac Mato Arlović raščlanjuje okvire i okolnosti te ustavnopravni okvir u kojem je nastala Hrvatska zajednica Herceg Bosna, njezin tijek postojanja i na kraju njezino ukinuće. Knjiga je rađena kao ekspertiza za potrebu obrane optuženih Hrvata na Haaškom tribunalu.
Mato Arlović rođen je 1952. u Oštroj Luci kod Orašja. Član je Saveza komunista Hrvatske od 1970. godine. Bio je delegat na 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije u Beogradu na kojem je došlo do raspada partije. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku 2012. Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske je od 2009. godine. U pet mandata biran je za zastupnika Hrvatskog sabora – od 1990. do 2008. godine. Obnašao je dužnosti na više funkcija – bio je potpredsjednik Sabora i predsjednik i član više saborskih odbora i komisija. U SDP-u je bio potpredsjednik stranke./HMS/