AMNA POPOVAC: “Dodik ‘srbuje’ zbog novca, ne zbog Srba”

Hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom posjeta BiH ocijenio je kako treba sačekati koliko su odluke Narodne Skupštine Republike Srpske o oduzimanju nadležnosti državi i prebacivanju na RS manevar, a koliko želja. Uskoro je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović medijima izjavio da ‘Dodik ne blefira’ i da je ‘krajnje ozbiljan političar koji naglašava probleme BiH koje treba riješiti kroz razgovor’.

Čović je u pravu – Dodik ne blefira. Pod krinkom nepriznavanja novog visokog predstavnika Christiana Schmidta i bunta protiv tzv. Inzkovog zakona o negiranju genocida, krije se sami početak jedne od najvećih političkih kriza u BiH – odluka Ustavnog suda BiH iz veljače 2020. da se svo poljoprivredno zemljište u RS smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to izglasala NSRS, krajem 2019.

Tada su nastali temelji krize u BiH, gdje se poziva na secesionizam, a odgovara pozivom na rat, odlučuje o oduzimanju državnih nadležnosti i ide do krajnjih granica destabilizacije, a kojoj je najvažniji uzrok novac. I to puno novca. Što je posrijedi za Dnevni list objašnjava Amna Popovac, inženjerka elektrotehnike i istaknuta mostarska aktivistica, piše Dnevni list.

Moguća zapljena državnih poduzeća u RS-u

– Već prije nekoliko godina Milorad Dodik je počelo rasprodaju državnih poduzeća i prirodnih bogatstava u Republici Srpskoj. Vrijednosni papiri RS-a u iznosu od 200 milijuna eura prodani su na Bečkoj burzi u lipnju 2018. Tada su izdane petogodišnje obveznice s rokom dospijeća glavnice 28. lipnja 2023. U ugovoru iz Beča piše da, ukoliko RS ne vrati sredstva kreditorima, nositelji vrijednosnih papira imaju pravo zapljene bilo koje tvrtke koja je više od 51 posto u vlasništvu RS. To znači da, ako se cijeli iznos ne vrati 2023. godine, moglo bi se dogoditi da netko dođe i uzme primjerice, većinski udio Elektroprivrede RS ili bilo kojeg drugog javnog poduzeća, komentira Popovac za Dnevni list.

Ona podsjeća da su novci stečeni na ovaj način navodno trebali poslužiti za plaćanje mirovina i plaća uposlenima u javnom sektoru. I sama poduzetnica, Popovac kaže kako svaki poduzetnik zna da mu se, kada se počne zaduživati za isplatu plaća ili pokrivanje drugih dospjelih kredita, bliži financijski krah.

– Tako bi Dodik umjesto da bude zapamćen kao ‘utemeljitelj neovisne RS’, mogao biti zapamćen kao njen grobar. Dodatno, kao da rasprodaja državnih poduzeća nije bila dovoljna, u travnju 2021. prodane su obveznice RS na Londonskoj burzi, u iznosu od 300 milijuna eura s kamatom od 4,75 posto. Izlazak na Londonsku burzu će porezne obveznike u RS-u koštati dodatnih 375 milijuna eura u sljedećih pet godina. Što je dano kao kolateral ne znamo i možemo samo nagađati. Ali ono što je ostalo da se založi od ‘državnog blaga’ su rijeke, šume i građevinsko zemljište. Novac je, kako je rečeno iz Vlade RS, namijenjen za povećanje plaća i mirovina i sve se događa nešto više od godinu dana prije općih izbora u BiH’, pojašnjava ona.

Poljoprivredno zemljište i šume

Podsjetimo i na zanimljive teme razgovora srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a sa srbijanskim predsjednikom tijekom posjeta Beogradu krajem listopada ove godine. Tada je tzv. ‘Inzkov zakon’ bio povod blokade državnih institucija na čiji pristanak je Dodik vješto izmanipulirao i stranke iz oporbe čiji su izaslanici u državnim institucijama. Dodik je tada naveo novi uvjet za vraćanje predstavnika iz RS-a u državne institucije – to nije bio tzv. Inzkov zakon koji je bio i razlogom za blokadu, već poljoprivredno zemljište i šume – novi-stari prijepor.

– Upoznao sam predsjednika Vučića s trenutnom situacijom u BiH. Situacija je složena, RS se razvlašćuje upornom silom međunarodnog faktora, Ustavni sud BiH oduzima poljoprivredno zemljište Srpske i čine sve da ukinu status Republike Srpske, ali želim istaknuti da mir nema cijenu. Mi želimo sjesti i razgovaramo i ukazati im da konačno shvate da je to ozbiljno i da ne možemo popustiti u smislu da nam se oduzmu poljoprivredno zemljište i šume. Onog trenutka kada to pitanje bude regulirano, stvorit će se prvi korak za to da uđemo u organe BiH, rekao je Dodik ne kazavši ni riječi o ‘Inzkovom zakonu’. Barem ne pred medijima.

Sumnja u trgovinu vrijednosnim papirima

Podsjetimo i da se RSE već u travnju bavio temom prodaje vrijednosnih papira RS koje bude značajnu sumnju. Profesor ekonomskih znanosti, Mladen Ivanić, komentirajući ovu temu za RSE, naglasio je da je ključno pitanje tko je kupio vrijednosne papire RS-a u Londonu.

– Ovi koji su kupili obveznice RS-a po kamatnoj stopi od gotovo pest posto uradili su dobar posao. Takav prinos malo tko će u ovom trenutku dobiti. Mislim da se RS mogla zadužiti na domaćem tržištu uz puno nižu kamatu. Kad budemo znali jesu li kupci ljudi s kapitalom iz RS-a, Mađarske i Rusije, a mislim da jedan dio jest, onda će se znati zašto je kamata tako visoka i zašto su oni tako dobro oplodili svoj novac, komentirao je Ivanić.

I prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, ‘londonska financijska priča’ građane RS koštati će puno više od 300 milijuna eura za koje se entitetska vlada zadužila putem vrijednosti papira.

– Kako bi bilo tko mogao emitirati vrijednosne papire mora sklopiti ugovor s burzom, mora biti definiran onaj tko će voditi taj proces i tko će pomoći u izvršenju priprema za plasman. U ovom slučaju to su bili Societe Generale Group, Intesa Sanpaolo Banka i Unikredit Banka. Po mojoj procjeni, s kamatom to će biti 5% u odnosu na glavnicu, odnosno oko 15 milijuna eura godišnje, ocijenio je Pavlović.

Societe Generale je jedna od vodećih europskih grupacija za financijske usluge, a Intesa Sanpaolo banka i Unikredit banka posluju i u BiH. Međutim, obrana, VSTV i neizravno oporezivanje za RS nisu jedine državne nadležnosti protiv kojih su vladajući u tom entitetu. Naime, kako navodi RSE, BiH pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, od 2020. o novom financijskom aranžmanu vrijednom 750 milijuna eura. Da bi dobila novac, BiH mora ispuniti uvjet, a on se odnosi na uspostavu registra računa fizičkih osoba u Središnjoj banci BiH. RS smatra kako se radi o prijenosu nadležnosti na BiH i ne pristaje na ovaj uvjet.

Razlog zbog kojeg MMF traži uspostavu registra, kako je kazao Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, je to što EU u borbi protiv pranja novca zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave ovakve registre na razini svojih zemalja, ali što bi to ohrabrilo i potaknulo banke da daju više zajmova, jer bi olakšalo bankama naplatu dugova i naplatu potraživanja, piše Dnevni list.