ALARM U BERLINU Kako su američke tajne službe spriječile veliki kineski šoping u Njemačkoj

Nakon što je tijekom ove godine daleko premašen rekord kineskih preuzimanja u Njemačkoj, vlasti u Berlinu su u samo nekoliko dana zaustavile dvije prodaje tamošnjih kompanija kineskim kupcima. Prvo je početkom tjedna objavljeno da je ministarstvo ekonomije povuklo svoje ranije odobrenje za prodaju tvrtke Aixtron koju je za 670 milijuna eura trebala preuzeti kineska investicijska grupa Fujian Grand Chip Investment Fund.
Nakon toga, u četvrtak je magazin WirtschaftsWoche objavio da su vlasti odbile Kinezima izdati odobrenje za preuzimanje proizvođača žarulja i svjetlosnih elemenata, tvrtku Ledvance, koja se nalazi unutar poznate Osram grupe. Kao i u slučaju Aixtrona, transakcija kojom je grupi kineskih investitora Osram namjeravao za više od 400 milijuna eura prodati Ledvance i još nekoliko manjih kompanija iz vlastitog portfelja, dogovorena je ranije ove godine. U oba slučaja njemačke vlasti su odbile detaljnije obrazložiti zašto su zaustavile prodaju kompanija kineskim kupcima.
Ova je godina, inače, daleko najbolja u povijesti kad su u pitanju kineska preuzimanja njemačkih kompanija. Podaci analitičke kuće Dealogic pokazuju da su do početka listopada kineske tvrtke potrošile oko 11 milijardi dolara na preuzimanja u Njemačkoj. Dosad je rekordna bila 2014. godina kad su provedene takve transakcije u vrijednosti 2,6 milijardi dolara. Još sredinom ove godine tvrtka za poslovne usluge EY objavila je kako su Kinezi već dogovorili transakcije vrijedne 10,8 mlrd. dolara. U prosjeku, Kinezi ove godine kupuju jednu kompaniju tjedno u Njemačkoj.

Kritike ovog trenda mogu se čuti već neko vrijeme. Za razliku od uobičajenih strahova koji se javljaju prilikom preuzimanja, a to je da će preuzimačke kompanije rezati troškove i radna mjesta, ili premještati proizvodnju, primjedbe su ovaj puta drukčije. Ono što se našlo u fokusu je kritika da na ovaj način kineske kompanije vrlo lako dolaze do razvijene visoke tehnologije.
Prekretnica je, čini se, bilo preuzimanje tvrtke Kuka, proizvođača robota i industrijskih sustava za automatizaciju. Nepunih mjesec dana nakon što su se proljetos na sajmu u Hannoveru njemačka premijerka Angela Merkel i američki predsjednik Barack Obama divili delikatnosti robota kojeg je proizvela Kuka, a koji toči pivo u čašu i kuha šalicu kave, kineski proizvođač električnih aparata Mideaobjavio je ponudu za preuzimanje njemačke tvrtke.
Najava Kineza izazvala je oštru reakciju kojom se tražila grupa europskih investitora koja bi mogla podnijeti protuponudu, no sredinom ljeta Midea je objavila da je postala većinski vlasnik Kuke. Andy Gu, jedan od potpredsjednika u Midei tom je prilikom izjavio da “u Kini postoji visoko poštovanje za izvrsnost njemačke proizvodnje”. Uz vrijednost transakcije od 4,5 milijardi eura to je bilo i dosad najveće kinesko preuzimanje neke njemačke kompanije.

Iako je njemačka tehnologija u najvišem fokusu kineskih kompanija ne nedostaje preuzimanja niti u drugim sektorima poput zdravstvenog, farmaceutskog ili biotehnološkog. Analitičari dodaju i da je nakon odluke Velike Britanije o izlasku iz članstva Europske unije, nekoliko kineskih kompanija najavilo da razmatraju premještanje svojih europskih sjedišta iz Londona u Berlin.
Brojke o industrijskoj automatizaciji jasno pokazuju što Kineze tjera na kupnju u Njemačkoj, ali i drugdje u svijetu. Prema dostupnim podacima, u Kini na 10.000 radnika u proizvodnji dolazi 36 industrijskih robota. U Europi ta brojka je 85 robota, a u SAD-u 79, što vrlo dobro pokazuje koliko prostora za rast i automatizaciju postoji u kineskoj industriji i objašnjava apetite kineskih kupaca.
No, dio tih apetita možda mogao ostati i neutažen. Prema pisanju njemačkog lista Handelsblatt u spomenutu transakciju između Aixtrona i kineskih investitora umiješale su se američke tajne službekoje su upozorile Njemačku da bi se tehnologija koju koristi Aixtron mogla koristiti u vojne svrhe.

Informacija je u skladu s činjenicom da njemački zakoni tamošnjem ministarstvu ekonomije dozvoljavaju da zaustavi preuzimanje njemačke kompanije od inozemnih partnera samo u slučaju da se radi o mogućoj prijetnji javnom redu i sigurnosti. Ministarstvo je, inače, svoje ukidanje ranije objavljene dozvole objasnilo samo šturom informacijom kako se radi o pitanju sigurnosti s kojim dosad nisu bili upoznati.
Slični razlozi bili su u pitanju i ranije ove godine kad je američki Odbor za strana ulaganja (CFIUS, Committee on Foreign Investment in the United States), zadužen za procjenu sigurnosnih pitanja prilikom prodaje kompanija stranim vlasnicima, zaustavio prodaju kompanije Lumileds koju je kineskim kupcima želio prodati nizozemski Philips. Lumileds se, baš kao i ranije spomenuti Ledvance čiju su prodaju također ovih dana zaustavile njemačke vlasti, bavi proizvodnjom svjetlećih dioda (LED). Aixtron također posjeduje tehnologiju koja se koristi baš u proizvodnji svjetlećih dioda i koja se ne koristi u vojne svrhe, no analitičari komentiraju da bi to bilo moguće uz neke prilagodbe.

Obje transakcije koje su zaustavili Nijemci sada bi mogle čekati konačno rješenje idućih nekoliko mjeseci. U međuvremenu je teško procijeniti hoće li najnovija osjetljivost prilikom prodaje njemačkih kompanija koje se bave visokom tehnologijom kineskim kupcima potrajati i dovesti do obuzdavanja tog trenda ili će se on nastaviti i dalje.
Nesumnjivo je da kineske kompanije raspolažu s izdašnim količinama novca i volje da kupuju u Njemačkoj i drugdje gdje mogu relativno lako doći do visoke tehnologije. Nesumnjivo je i to da će, kao što to biva u takvim slučajevima, sa sve većim brojem takvih i sličnih transakcija otpor prema njima rasti. O tome kako će se taj otpor manifestirati ovisi i to hoće li ova godina ostati rekordnom neko dulje vrijeme ili će se već 2017. godine govoriti o novim rekordnim milijardama koje će Kinezi ostaviti u njemačkom korporativnom šopingu.