Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić sudjelovao je u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvoga posvećenoj radu mješovite komisije Katoličke i Srpske pravoslavne crkve o nastavku postupka kanonizacije blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
Akademik Kusić je poručio da široj javnosti, posebno mlađim generacijama, treba neprestano otkrivati Stepinčev lik i djelo jer mnoge činjenice iz njegova života nisu dovoljno poznate ili blijede protokom vremena.
„Stepinac je bio u oporbi prema četiri totalitarna režima – fašističkom u Italiji dok je bio na studiju u Rimu, kraljevskoj diktaturi u Jugoslaviji, NDH i komunističkom režinu nakon 1945., no uspio se održati u svim tim vremenima. Nakon suđenja postao je nacionalni simbol otpora, nade i nesalomivosti, dio kolektivne svijesti hrvatskog naroda i time je prerastao svoju svećeničku ulogu“, kazao je akademik Kusić.
Dodao je da su nedvojbeno potvrđena Stepinčeva djela spašavanja Srba i Židova, podsjetivši da je među ostalim 1943. od logora i smrti spasio 58 štićenika židovskog staračkog doma Lavoslav Schvarz u Zagrebu koje je smjestio na svoje imanje u Brezovici.
Akademik Kusić je odluku pape Franje o osnutku mješovite komisije nazvao malim iznenađenjem i presedanom, a osvrnuo se i na činjenicu da među predstavnicima Srpske pravoslavne crkve nema nijednog povjesničara, prenosi Narod.hr.
„Neuključivanje povjesničara sa srpske strane je poruka na koji način oni gledaju na cijelu situaciju“, rekao je akademik Kusić koji je izrazio nadu da će mještovita komisija uspjeti približiti stavove dviju strana i postići određeno suglasje oko Stepinca.
„Vjerujem da će se iskristalizirati i činjenica da je Stepinac bio jedini od vođa bilo koje vjerske zajednice koji je u okupiranoj Europi ustao protiv rasnih zakona“, rekao je akademik Kusić, dodavši da je neprimjereno licitirati je li Stepinac u spašavanju progonjenih mogao učiniti više. /HMS/