Za nacionaliste i političare opterećene etnički čistim teritorijama, masovna ubojstva i preseljenja, kao i nesreće i stradanja dio su njima prihvatljive cijene, kazao je za Vijesti.ba Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).
Ćerimagić se osvrnuo na nedavni intervju bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića bečkom Standardu, u kojem je govorio o lobiranju iz RS-a o promjenama granica na Balkanu.
“Ako gledate razumno i ako poznajete barem malo istoriju Evrope onda ne možete a ne biti iznenađeni da bilo ko lobira za jednu takvu ideju, kako u regionu tako i na međunarodnom nivou. Naročito ako uzmete u obzir nedavnu istoriju Balkana i cijenu koju smo tokom 1990-tih platili zbog pokušaja provedbe ideje o promjenama granica po etničkim linijama. Ona nas je odvela u spiralu ratova, masovnog protjerivanja, mučenja, ubijanja i genocida i otjerala nas na periferiju evropskog ekonomskog, političkog i društvenog razvoja”, kaže Ćerimagić.
On dodaje, također, “ako uzmete u obzir ogromne resusrse i volju koju je međunarodna zajednica morala odvojiti za naš region kako bi nam pomogla da se izvučemo iz pakla 1990-tih, od mirovnih konferencija i mirovnih snaga do podrške povratku izbjeglica i procesima pred Tribunalom u Hagu, onda jednostavno ne možete a ne biti iznenađeni”.
“Ali, opet, poznato je da bez obzira na visoku cijenu koju smo zbog nje platili, ta ideja u ovom regionu nikada nije iščezla. Za nacionaliste i političare opterećene etnički čistim teritorijama, masovna ubistva i preseljenja, kao i nesreće i stradanja dio su njima prihvatljive cijene. Ta ideja držana je pod kontrolom uz pomoć jasne i nedvosmislene politike međunarodne zajednice u regionu da nema promjena granica po etničkim linijama. Nažalost, nespremnost nekih na međunarodnom nivou da se drže te politike i adekvatno odreaguju na ljetošnju inicijativu predsjednika Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Hašima Tačija, da se ona vrati kao legitimna politika, doveli su nas u situaciju da nacionalisti ponovo vide priliku da provode svoje ideje”, smatra Ćerimagić.
BiH ima razloga za brigu
Ćerimagić smatra da u ovom trenutku ima razloga za brigu, kada je u pitanju regija, prije svega BiH.
“S obzirom na svježa sjećanja iz 1990-tih, na to šta se dogodi kada političari na stol stave karte i kada se “stvaraju preduslovi” da druga, treća ili četvrta strana pristane na nešto što joj je za tim stolom neprihvatljivo, onda ne možemo a ne biti zabrinuti. U glavama nacionalista u našoj zemlji i regionu, država BiH se promatra putem tih karti i statistke, a ne putem svakodnevnog i stvarnog života građana BiH i kroz prizmu svega što smo kao društvo i država uspjeli od rata do danas, te svega što bi mogli uspjeti u godinama pred nama”, navodi analitičar ESI-a.
Ćerimagić upozorava da se oduprijeti takvim nasrtajima na BiH može “podsjećanjem svih u BiH, regionu i na međunarodnom nivou na pakao u koji nas je ta ideja odvela 1990-tih, zatim realnim predstavljanjem svega što smo zajedno, u BiH, regionu i s međunarodnim prijateljima, postigli od rata do danas, te sa jasnom vizijom šta želimo u BiH i regionu u narednom period”.
“Prije dvije sedmice predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, govorio je o BiH i promjeni njene etničke strukture. Pritom je koristio riječnik 1990-tih jer je govorio u duhu “dobitka” i “gubitka”, pa je kao primjer uzeo općinu Vareš, gdje su prema njemu Hrvati “izgubili”. Kada pogledate rezultate popisa iz 2013. godine onda vidite da se etnička slika u Varešu u odnosu na 1991. zaista promjenila. Udio Hrvata se sa 40 smanjio na 30 posto, dok se udio Bošnjaka sa 30 povećao na 60 posto. Ali, ako pogledate detaljnije, otkrijete da su građani Vareša 2016. godine odlučili da svoje povjerenje ne poklone dotadašnjem načelniku, kandidatu SDA i Bošnjaku, već da za načelnika izaberu kandidata HDZ BiH i Hrvata. Taj rezultat u očima nacionalista je nemoguć, jer bi većinski Bošnjaci morali izabrati kandidata Bošnjaka, bez obzira na sve. A kada je Bošnjak načelnik, tom njihovom logikom, onda su svi ostali na gubitku. To su koordinate u kojim se kreće ta ideja”, navodi primjer Ćerimagić.
Ćerimagić na kraju objašnjava kako je načelnik Vareša i član HDZ-a Zdravko Marošević zadobio povjerenje Bošnjaka na izborima.
“Realnost svakodnevnice Vareša je da se kandidat HDZ BiH i sadašnji načelnik Vareša poklonio žrtvama zločina HVO-a, za koje je Tribunal u Hagu 2006. godine izrekao presudu od 12 godina zatvora. Realnost je i da će izgubiti na narednim izborima, kao i njegov prethodnik, ne zato što je Hrvat, već ako ne uvjeri većinu građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, da je kao načelnik doprinio poboljšanju njihovog svakodnevnog života”, zaključio je Adnan Ćerimagić.
wpDiscuz