Published On: Wed, Jul 25th, 2012

A VICEVI O MUJI I HASI? Za pelješki most Zagreb nudi vrh Kleka, dva otočića i duplo više reklama Emiru H…

ZAGREB  U hrvatskoj Vladi zgranuti su nediplomatskim istupom ministra prometa BiH Damira Hadžića koji je u ponedjeljak u Zagrebu otvoreno upozorio Hrvatsku da ne gradi Pelješki most bez suglasnosti njegove države. Hadžić je pritom pristanak uvjetovao prethodnim dogovorom dviju država o granicama te poštivanjem konvencije UN-a o pravu na nesmetan pristup otvorenom moru. No, unatoč Hadžićevoj netaktičnosti, u Banskim dvorima se ipak vrlo ozbiljno razmatra opcija da Hrvatska granični spor s BiH riješi ratifikacijom Sporazuma o granici koji su još 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Parlament susjedne države taj je dokument, za razliku od Sabora, već odavno ratificirao.

 

 

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je neizravno govorila u korist Sporazuma.

»Taj Sporazum o cijeloj dužini granici između Hrvatske i BiH postoji od 1999. godine. Nije nikada ratificiran iz različitih razloga, ali svakako to pitanje treba razmotriti jer mi smatramo da je zaista važno da se to jedanput stavi ad acta, pod kategoriju riješeno. Za to ovdje postoje dobri uvjeti«, kazala je Pusić za Mediaservis.

 

Poslani signali u Sarajevo

Neslužbeno doznajemo da su iz Zagreba u Sarajevo već poslani signali da je Hrvatska spremna napraviti krupan korak i ratificirati ugovor koji već godinama izaziva velike političke prijepore. Vlada Ive Sanadera je u studenom 2005. godine odlučila Sporazum ratificirati po hitnom postupku, ali su ubrzo morali odustati zbog burnih reakcije HDZ-ovih zastupnika i vlasti Dubrovačko-neretvanske županije. Sporne su, naime, odredbe kojima je Tuđman predao BiH vrh poluotoka Kleka te nenaseljene otočiće Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljev. Razlog što su ta četiri četvorna kilometra prostora pripala BiH leži u činjenici da su od 1974. godine upisana u katastarsku općinu Neum, premda hrvatski povjesničari i međunarodni pravnici tvrde da je prije toga skoro šesto godina to bio hrvatski teritorij u raznim državnim zajednicama kojih je Hrvatska bila dio. Vlasnici zemlje na Velikom i Malom Školju su hrvatski državljani.

– Ratifikacija tog Sporazuma vjerojatno je ipak najbolji način da se konačno riješi naš granični spor s BiH i da onda, uz njihovu suglasnost, izgradimo ili Pelješki most ili koridor kroz Neum. Svjesni smo da će se HDZ tome usprotiviti, iako je njihov Tuđman potpisao Sporazum, ali netko mora preuzeti odgovornost, ne možemo više odgađati rješavanje tog problema, rekao nam je izvor u Banskim dvorima. Jedan od načina

Za ratifikaciju u Saboru ne bi bili nužni glasovi HDZ-ovih zastupnika jer se u ovom slučaju radi o utvrđivanju, a ne promjeni granice, pa nije potrebna dvotrećinska većina, već je dovoljno da za Sporazum glasuje 76 zastupnika. Tako je bilo i sa sporazumom o međunarodnoj arbitraži sa Slovenijom. Postojala je ideja da se, po uzoru na upravo taj sporazum, i spor s BiH riješava međunarodnom arbitražom, no čini se da naši susjedi, sa Sporazumom Tuđman – Izetbegović u rukama, nisu bili zainteresirani za takav aranžman.

U listopadu 2010. i predsjednik Ivo Josipović založio se za ratifikaciju Sporazuma. Nakon razgovora s članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem izjavio je da je to »jedan o mogućih načina rješavanja otvorenih graničnih pitanja između Hrvatske i BiH«.

– Mislim da taj Sporazum u dobroj mjeri zadovoljava interese obiju državi i načelo da granice bivših republika postaju granice današnjih država, ustvrdio je tada Josipović. U Uredu predsjednika jučer nisu željeli komentirati ništa u vezi s tim Sporazumom