Rijetko tko da nije čuo za povijesnu i opjevanu američku cestu Route 66 – jedan od prvih auto-puteva (zapravo je ona po današnjim standardima tek jedna jako duga magistrala), koja je u promet puštena 1926. godine. Route 66 vodila je od Chicaga u državi Illinois, preko država Missouri, Kansas, Oklahoma, Texas, New Mexico i Arizona sve do Los Angelesa u Kaliforniji i imala ukupnu dužinu od 3.940 km (2.448 milja).
Od 1950-ih je počela gubiti važnost zbog novog sustava međudržavnih američkih puteva, a 1985. je izgubila i takozvani federalni status, faktički postavši tek regionalnom cestom, koja polako zarasta u travu i korov, podsjćajući na romantično doba munjevite ekspanzije automobilizma i auto-kulture uopće (Kako je to lijepo i nostalgično sugerirao animirani film Cars – Auti) .
Danas je Route 66 poznata prije svega kao spomenik američke kulture 20. stoljeća, odnosno turistička atrakcija.
Ekipa njemačkog NTV-a potražila je europsku Route 66 i pronašla ju u cesti, odnosno putnom pravcu E75 – cestovnoj zmiji koja je obuhvatila potez od samog sjevera Europe, pa do krajnjeg juga kontinenta.
Naravno, nemoguće je naći prevelike sličnosti, jer je Europa puno različitija i konfiguracijom terena, rasporedom zemalja, brojem različitih kultura, jezika i različitog povijesnog naslijeđa, što zapravo putovanje putnim pravcem E75 čini i ponešto uzbudljivijim.
Njemačka ekipa krenula je na put od Norveške do luke u grčkom Pireju – opisujući pritom svojim čitateljima i gledateljima ponašanje svog BMW-a 750d Xdrive i, naravno, krajolike svake od država kroz koje je moćni BMW protutnjao.
Među državama kroz koje je ekipa NTV-a prošla su i Bosna i Hercegovina i Hrvatska, koje se, doduše uopće ne nalaze na putnom pravcu E75 (naš famozni koridor 5C je zapravo na europskoj ruti E73!), ali smo očito Nijemcima bili zanimljivi, jer smo i dalje svojevrsna egzotika.
Novinari su za Hrvatsku rekli da je kao nova članica EU zemlja sasvim pristojnih cesta na kojima više nećete tako lako vidjeti nekadašnje ‘gospodare cesta’ – Zastava vozila , ali zato hoćete šaroliki raspon europskih noviteta, poput izdvojenog friškog sraza Opel Adama i Audija A8, ali će se ljubitelji malo starijih vozila često sresti i s Renaultom 4, Golfom prve generacije ili Škodom Favorit.
Međutim, ono što su rekli o Bosni i Hercegovini svakako je zanimljivo – prvo konstatacija da je veliki broj nezaposlenih u zemlji pridonio tome da mnogi nemaju vozilo ili ako ga imaju – slabije idu s njim na put.
Naravno, neizbježan je bio citat o sveprisutnom Golfu II (što je Nijemcima sigurno kao putovanje Vremeplovom u osamdesete), ali su njemačke kolege zapazile i evidentan broj ‘nobl’ automobila na cesti – od velikih i snažnih SUV modela Mercedesa M Klasse ili Audija Q7 , pa sve do raznih novih Passata ili Audija A7.
Upravo su Passat i A7, uz primijećene modele poput Škode Yeti, nagnali njemačke kolege da zaključe kako u BeHa društvu ‘postoji srednja klasa’. Još kad bi Nijemci znali ono što znamo mi, možda bi i zaključak o ‘srednjoj klasi’ bio ponešto drukčiji.