Kad je o Ljubljanskoj banci riječ, Slovenija je dio problema riješila s Hrvatskom, ali takvog sporazuma nema s BiH
Nakon više od tri desetljeća borbe i dobivanja niza pravnih bitki, štediše Ljubljanske banke mogli bi napokon dobiti i rat. Naime, očekuje se da bi Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu uskoro trebao dati konačnu presudu u slučaju “Ališić i drugi” koja bi mogla značiti da će štediše iz BiH dobiti svoju staru deviznu štednju. Tisuće štediša koji su povjerili svoje ušteđevine Ljubljanskoj banci s nestrpljenjem, ali i nevjericom, očekuju svoj novac.
Pravne zavrzlame
Prisjetimo se – kad je Europski sud za ljudska prava krajem 2012. godine donio tzv. pilot-presudu u slučaju stare devizne štednje, tri državljanina Bosne i Hercegovine, štediše u Ljubljanskoj banci i Invest banci, Udruga građana za povrat stare devizne štednje iz BiH i dijaspore, konstatirale su: za štediše je to pravda, za dvije države Pandorina kutija. Kratko vrijeme je tako i izgledalo, jer je pilot-presuda trebala, iako donesena na osnovi tri slučaja, važiti za sve one koji su u tim bankama štedjeli prije rata i ostali bez novca.
U međuvremenu, u ožujku prošle godine Sud je usvoji žalbe Srbije i Slovenije, pilot-presuda je stavljena izvan snage, pa tako i nalog dvjema državama da u roku od šest mjeseci od dana kad presuda postane konačna.
Nada za bh. građane
Kad je o Ljubljanskoj banci riječ, Slovenija je dio problema riješila s Hrvatskom, ali takvog sporazuma nema s BiH, jednako kao što Srbija nema “sporazum o odlaganju prava štediša na neodređeno vrijeme” s ostalim državama bivše SFRJ pa se veći dio štediša može nadati pravdi iz Strasbourga, pa makar i s “produžecima”.Dug Ljubljanske banke prema bh. štedišama je oko 250 milijuna KM, a dug Investbanke oko 100 milijuna KM. Brojke ukazuju na financijsku težinu slučaja.
vecernji.ba
wpDiscuz