Međunarodni kazneni sud (ICC) ovog je tjedna izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. No, reakcije na ovu pravnu bombu otvaraju pitanje – može li ICC preživjeti ovakav test kredibiliteta?
Kontroverze oko naloga
Netanyahu i Gallant optuženi su za ratne zločine u Gazi, uključujući izgladnjivanje civilnog stanovništva i napade na civile, u okviru izraelskog rata protiv Hamasa. No, reakcije nisu jedinstvene – Netanyahu je optužbe nazvao “apsurdnim i lažima”, dok ih je američki predsjednik Joe Biden nazvao “nečuvenim”. SAD, ključni svjetski akter, nije potpisnik ICC-a, što dodatno slabi njegovu snagu.
Uz to, više europskih zemalja već je signaliziralo da možda neće postupiti prema nalogu, kao što se dogodilo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji unatoč tjeralici ICC-a nije uhićen prilikom posjeta Mongoliji.
Politički kraj ili novi početak?
Postavlja se ključno pitanje – može li ICC nastaviti funkcionirati kao ozbiljna institucija međunarodne pravde ako ne može osigurati provedbu svojih naloga protiv moćnih svjetskih lidera? Primjeri Putina i Netanyahua pokazuju koliko je politička moć iznad pravde u trenutnom međunarodnom sustavu.
Ako zemlje članice ICC-a, osobito u Europi, ne budu spremne provesti naloge za uhićenje, to bi moglo signalizirati kraj ICC-a kao autoriteta u borbi protiv nekažnjivosti za najteže zločine. No, ako netko odluči staviti lisice Netanyahuu, mogao bi to biti prekretnica – kako za međunarodno pravo, tako i za pozicioniranje ICC-a na svjetskoj sceni.
Što donosi budućnost?
Za sada je jasno da je ICC suočen s ključnim testom svog autoriteta. Hoće li Europa stati uz međunarodnu pravdu ili će politička pragmatika ponovno pobijediti? Je li ovo trenutak redefiniranja ili potpunog urušavanja ICC-a? Vrijeme će pokazati.