Još godinu dana ostalo je do planiranog održavanja općih izbora u BiH. Hoće li oni biti održani po novim pravilima, ovisi o sudbini presude “Sejdić – Finci”, ali i rezultatima procesa ustavne reforme u Federaciji, koju je potaknula američka administracija. Međutim, hitne izmjene Izbornog zakona potrebne su i zbog uvrštavanja izmijenjenih naziva općina i gradova u Republici Srpskoj prema odluci Ustavnog suda BiH. Podsjetimo, Ustavni sud BiH još je u studenome 2011. donio presudu kojom je naloženo usklađivanje Izbornog zakona BiH sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske.
2014. bez izbora
Iako se ovo pitanje ocjenjuje kao tehničko, rješenja još uvijek nema. Nitko se više i ne obazire na upozorenja iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da će iduće godine nastupiti izborni kaos ako se ne usvoje izmjene Izbornog zakona. Kada je u pitanju RS, radi se o promjeni naziva izbornih jedinica u Republici Srpskoj. Riječ je i o broju i nazivima izbornih jedinica iz kojih se biraju zastupnici za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i član Predsjedništva BiH. Dok se ova praznina u Izbornom zakonu ne popuni, Središnje izborno povjerenstvo, kao ovlašteno tijelo za raspisivanje izbora, to neće moći učiniti. Drukčija je situacija u vezi s odlukom Ustavnog suda BiH o Mostaru iz studenoga 2010. godine.
Odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na grad Mostar, a koje su odlukom Suda stavljene izvan snage, nisu relevantne za raspisivanje općih izbora sljedeće godine.
Iako ne mogu do kompromisa oko novih izbornih pravila, politički lideri se slažu da je neprimjereno ići u iduće opće izbore 2014., a da u jednom gradu nisu završeni lokalni iz 2012.
Prema riječima Martina Raguža iz HDZ-a 1990. Grad Mostar, uz obvezu promjene naziva općina u Republici Srpskoj, apsolutno je najveći prioritet. Svi oni koji misle da mogu to pitanje dalje odlagati ili ga vezivati uz neke druge stvari, očito pogrešno misle – smatra Martin Raguž.
SDP-ove podvale
Navedena pitanja nisu i jedina na koje moraju odgovoriti bh. parlamentarci do kraja godine. Jedno je koje se odnosi na otvorene ili zatvorene izborne liste. SNSD i SDP složni su u ocjeni kako stranku na izborima treba predstavljati naziv, ne imena kandidata na listama, što je većina NVO ocijenila negativnim zaokretom u procesima demokratizacije. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija smatra da se sa zatvorenim listama omogućava bolja nacionalna zastupljenost, izbalansiranija, te to tako zadovoljava da gender bude bolje zadovoljen. Ovu Lagumdžijinu tvrdnju u nevladinom sektoru smatraju običnom podvalom, iz razloga što parlamentarci više ne bi odgovarali građanima, a sadašnji broj žena na izvršnim dužnostima pokazuje “gender položaj”. Po europskim izbornim standardima, izborna pravila se ne smiju mijenjati u godini u kojoj se izbori održavaju. Podsjetimo da je Izborni zakon BiH od donošenja pretrpio 18 izmjena, što svakako nije u skladu s pozitivnom europskom praksom. Treba reći i da se sve više špekulira o prolongiranju izbora za godinu dana, odnosno njihovo raspisivanje za listopad 2015. godine zajedno s lokalnim izborima. Ako se to dogodi, aktualni saziv Parlamenta BiH bi produžio mandat sebi i kompletnoj izvršnoj vlasti za još godinu dana.
VLM
wpDiscuz