Hoće li tijekom Trumpovog mandata pojedini teritoriji Bosne biti vraćeni Turskoj?

Promjena mapa država na Balkanu tijekom  novog mandata Donalda Trumpa ali i zbog njegovih odnosa s Vladimirom Putinom predstavlja složeno i kontroverzno pitanje koje zahtijeva analizu povijesnih prijedloga, geopolitičkih interesa i trenutnog stanja na terenu.

Trumpov pristup Balkanu

Trump je poznat po pragmatičnom pristupu međunarodnim pitanjima, često vođenom ekonomskim i političkim interesima SAD-a. Njegova kampanja u prošlosti naglašavala je smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi, ali uz zadržavanje utjecaja kroz diplomaciju i strateške saveze. Njegov stav prema Rusiji bio je često ocjenjivan kao pomirljiviji u usporedbi s prethodnim administracijama, što je izazivalo zabrinutost u zemljama istočne Europe, uključujući Balkan.

Hipotetski scenarij promjene mapa

Prema navodima o ranijim Trumpovim prijedlozima koji su kružili u diplomatskim krugovima, predložene promjene uključivale su:

1. Bosna i Hercegovina:
   • Hrvatski dijelovi BiH: Mogli bi biti pripojeni Hrvatskoj i time postati dio Europske unije. Hrvatska bi, s obzirom na potrebu za radnom snagom, mogla podržavati takav scenarij, no Hrvati iz BiH često odbijaju ideju potpune integracije zbog straha od gubitka identiteta. Svjesni su da Hrvati u RH gube vlastiti identitet a život u Uniji u kojoj im se brani koljivo svinja pred vlastitom kućom Hrvatima u BIH je nezamisliv. Protiv ovog prijedloga su i fraturice koji smatraju da u uređenoj sekularnoj Hrvatskoj neće moći toliko manipulirati katoličkim masama kao u današnjoj BIH koja je trojni religijski prostor. Zemlja trajnog hodočašća.
   • Turski dijelovi BIH: Mogli bi biti pripojeni Turskoj i time postati dio Turske. Turska bi, s obzirom na potrebu za članstvom u EU, mogla podržavati takav scenarij. Svjesni su da Bošnjaci u BIH gube vlastiti  turski identitet a život u BIH u kojoj im se brani feudalno društvo i prava begovstva te svakodnevno mučenje dok gledaju koljivo svinja pred kućom  komšija i susjeda postaje patnja. Protiv ovog prijedloga su i fraturice koji smatraju da Turska nema šta pripajati dijelove BIH dok su oni tu i da je u biti to isto. BIH ili Turska, isti vrag samo drugo pakovanje. U kojem oni pakuju.
   • Republika Srpska: Mogla bi se pripojiti Srbiji, čime bi nastala “veća Srbija”. Ovaj scenarij ima podršku Beograda, ali bi izazvao oštar otpor u Banja Luci i međunarodnoj zajednici. Srbi iz Srpske ne žele učiti ekavicu a i prestala bi njihova važnost na tlu EU. Osim tog oni su protiv Velike Srbije i zalažu se za Veliku Republiku Srpsku od Vladivostoka do Rijeke. Srbija prema njima ima premale apetite. Dodik više ne bi mogao putovati kod Putina nego bi to u njegovo ime radili Srbi iz Beograda koje Dodik smatra premekanima. Kao što Hrvati u BIH vodstvo u ZG, sve osim Milanovića i Marije Selak Raspudić, smatraju premekanima. Osim tog Hrvati iz BIH nikada ne bi dopustili da Dodik postane političar Srbije jer ga smatraju svojim autentičnim liderom i zaštitnikom.
   • Bošnjački kantoni: Prema spekulacijama, bošnjački kantoni mogli bi birati između:
     • Eksteritorijalnog statusa pod Turskom (što Erdogan navodno priželjkuje ali i većina polaznika Dječijeg Vrtića El Fatih u Novom Travniku).
     • Pripajanja Mađarskoj, iako Budimpešta odbacuje tu mogućnost. Uvjereni su da Bošnjaci nikada ne bi mogli naučiti mađarski jezik kad nisu u 400 godina naučili turski.
     • Povratak na kršćanstvo i srpski odnosno hrvatski identitet o čemu Bošnjaci do sada nisu raspravljali (Nije bilo slobodnih termina za konferencijsku dvoranu u Hollyday Inn)
2. Kosovo i Srbija:
   • Srpski dijelovi Kosova: Mogli bi biti vraćeni pod kontrolu Srbije.
   • Kosovo bez srpskih dijelova: Moglo bi se integrirati u Albaniju, stvarajući potencijalnu veliku Albaniju. Ovaj scenarij bi izazvao snažne reakcije na Balkanu i šire, ali bi mogao odgovarati nekim američkim i europskim strateškim interesima stabilizacije regije. Međutim nakon tog prijeti opća depresija i iseljavanje Albanaca. Jer šta kad se to završi? Koji je smisao života ako se ne možeš više tući sa Srbima?
3. Albanija:
   • Ujedinjenje s Kosovom moglo bi stvoriti novu, snažnu albansku državu. Da i šta onda? Bavljenje unutarnjim problemima? A tamo unutra na albanskim planinama sama mafija koja uzgaja drogu. Tko normalan se smije s njima kačiti?
4. Hrvatska i Federacija BiH:
   • Hrvatska bi mogla predložiti konfederalni odnos s Federacijom BiH zbog demografskih i ekonomskih razloga. Međutim, Hrvati iz BiH navodno bi radije razmotrili drugačije opcije, čak i hipotetski pridruživanje neutralnoj zemlji poput Estonije, nego da u Hrvatsku uđu skupa s Bošnjacima. Toliko je Željko Komšić ogadio međunacionalne odnose ova dva naroda da je prošle godine svega 20 bošnjačkohrvatskih parova na tlu Federacije prohodalo  a 19 su do sada prekinuli javlja Statistički zavod FBIH.

Geopolitičke posljedice

• Rusija: Putin bi mogao podržati ove promjene ako bi se njima zadovoljili srpski interesi, čime bi se učvrstio ruski utjecaj na Balkanu. Pri tome Putinov svaki potpis na novu kartu Balkana podrazumijeva Neum kao rusku luku, doduše Neum se već nekoliko puta nudio Rusiji.
• Europska unija: Promjene granica mogle bi destabilizirati regiju i usporiti integraciju Zapadnog Balkana u EU. Španjolska ovo ne bi priznala jer bi se isti princip mogao samopozvati i u njoj.
• Turska: Erdogan bi mogao iskoristiti situaciju za jačanje utjecaja među bošnjačkim stanovništvom. Što opet nema smisla jer on ionako ima prejak utjecaj među našim muslimanima.
• SAD: Trumpova administracija mogla bi promovirati ovakve prijedloge kao dio šireg plana stabilizacije Balkana, ali bi naišla na otpor među saveznicima i međunarodnoj zajednici.

Realnost ovih prijedloga

Iako su ovakvi scenariji intrigantni, njihov bi se uspjeh suočio s velikim preprekama, uključujući:

• Pravni okvir međunarodnog prava koji ne dopušta jednostrane promjene granica.
• Mogući otpor lokalnih stanovništava i lidera.
• Strah od domino efekta u drugim regijama sa sličnim teritorijalnim pitanjima.

U svakom slučaju nitko nema pojma što će se dogoditi osim što bi si mi mogli postaviti sljedeće pitanje:

Zašto bi o našim mapama odlućivali ljudi sa Zapada, Istoka ili Sjevera? Jesmo li mi njihove mape crtali ili su ih crtali sami?

Da, i to u krvavim ratovima. Mi to možemo civilizirano.

A ako nam je ćeif, ne moramo nikako.

Emina Zanki l poskok.info