Prije nekoliko dana obilježena je godišnjica Hercegovskog ustanka, događaja koji je za Europu bio važan koliko i Francuska građanska revolucija. Iako se ovi slavni dani i njihovi protagonisti sve više spominju u svijetu, čini se da u samoj Hercegovini oni ostaju u sjeni. Kako je moguće da je taj povijesni trenutak, koji je simbolizirao kraj Osmanskog carstva poznatog kao “Bolesnik s Bosfora,” tako zanemaren u kolektivnom sjećanju Hercegovine?
Hercegovski ustanak nije bio samo lokalna pobuna; bio je katalizator promjena koje su preoblikovale političku kartu Europe. Oslabljeno Osmansko carstvo nije moglo izdržati pritisak naroda koji su se borili za svoju slobodu, a taj val revolucija doveo je do konačnog pada carstva. Međutim, unatoč ovoj povijesnoj važnosti, sjećanje na te slavne dane postupno je izblijedilo iz hercegovačkog identiteta.
Jedan od glavnih razloga za to može se pronaći u djelovanju austrijske vlasti nad Hercegovinom nakon ustanka. Kada je Austro-Ugarska Monarhija preuzela kontrolu nad ovim područjem, njihov primarni cilj bio je stabilizacija i integracija novih teritorija u svoje carstvo. U tom procesu, svaka naznaka prijašnjeg otpora i borbe za slobodu sustavno je potiskivana. Austrijske vlasti su provele potpuno brisanje sjećanja na najslavnije dane Hercegovine, zamijenivši ih novim narativima koji su služili njihovim interesima.
Ovaj proces nije bio samo politički, već i kulturni. Heroji ustanka, poput Jeanne Merkus, Ivana Musića i Mihajla Ljubibratića, bili su zamijenjeni narativima o lojalnosti carstvu, a povijesne činjenice su preoblikovane kako bi se uklopile u novu, imperijalnu viziju prošlosti. Jeanne Merkus, Ivan Musić, i Mihajlo Ljubibratić nisu samo najvažnija imena nizozemskog, hrvatskog i srpskog naroda s kraja 19. i početka 20. stoljeća, to su najvažnija imena Europe tog vremena. Kako je moguće da Nizozemska iz blata vadi ime velike Jeanne Merkus, koju već zovu većom od Ivane Orleanske, a da su Srbi i Hrvati zaboravili na dva svoja najveća velikana prošlog stoljeća, Vojvodu Mihajla i Vojvodu Ivana?
Danas, kada svijet sve više prepoznaje važnost Hercegovskog ustanka, postavlja se pitanje: kako možemo obnoviti sjećanje na te slavne dane i vratiti ih u središte našeg identiteta? Povratak ovim povijesnim korijenima može nam pomoći ne samo da bolje razumijemo svoju prošlost, već i da izgradimo snažniji i ponosniji identitet za budućnost.
U zaključku, Austrijska vlast nad Hercegovinom provela je potpuno brisanje sjećanja na njene najslavnije dane, ali obnova tog sjećanja sada je na nama. Moramo prepoznati i ponovno otkriti te ključne trenutke naše povijesti, kako bismo ih sačuvali za buduće generacije i osigurali da se njihov značaj nikada više ne izgubi.