Od početka rata u Ukrajini, Europska unija izdvojila je oko četiri milijarde eura za vojni fond, no dužnosnici žele uspostaviti stabilniji izvor novca, kako bi se izbjegle stalne i teške rasprave o dodatnom financiranju Kijeva.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borell predložio je članicama EU povećanje vojne pomoći Ukrajini za 20 milijardi eura u sljedeće četiri godine. Novi plan trebao bi “omogućiti nesmetan nastavak slanja vojne pomoći Ukrajini”, s pet milijardi eura godišnje u razdoblju od 2024. do 2027. godine. Plan se prvi put našao na dnevnom redu europskih dužnosnika prošli tjedan, kada su se u Bruxellesu sastali ministri vanjskih poslova članica EU.
Međutim, kako piše Politiko, Mađarska bi se mogla usprotiviti i poremetiti još jedan plan Europske unije. I sam premijer Mađarske Viktor Orbán više je puta kritizirao postupke europske zajednice, posebice kada je riječ o financiranju Ukrajine. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijártó rekao je ranije da ta zemlja neće dopustiti Europskoj uniji da koristi sredstva iz Europskog fonda za mir za financiranje isporuke oružja Ukrajini sve dok OTP banka ne bude isključena s ukrajinskog popisa “međunarodnih sponzora rata”. “Mađarska neće podržati zahtjev Europske unije za dodatnih 500 milijuna eura iz takozvanog Europskog fonda za mir sve dok Ukrajina ne ukloni upravitelje banke i samu banku s ovog popisa”, rekao je ministar vanjskih poslova, prenio je TV kanal M1. Szijarto je izrazio uvjerenje da su ukrajinske vlasti svjesne da su tužbe protiv OTP-a neutemeljene, ali iz nekog razloga odbijaju ukloniti mađarsku banku s crne liste. Dok to ne učine, mi ćemo ostati pri svom stavu, nikakve isporuke oružja neće se financirati iz Europskog fonda za mir, rekao je ministar.
Europska unija je od početka Specijalne vojne operacije izdvojila oko četiri milijarde eura za vojni fond, ali dužnosnici žele uspostaviti stabilniji izvor novca, kako bi se izbjegle stalne i teške rasprave o dodatnom financiranju Kijeva. Snažnim povećanjem financijske pomoći Ukrajini, EU Kijevu također želi dati trajnija sigurnosna jamstva, što je tema koja je dominirala nedavnim summitom NATO-a u Litvi. Borelj je na sastanku u Bruxellesu predložio osnivanje posebne sjednice u okviru Europskog fonda za mir kako bi se Ukrajini u iduće četiri godine osiguralo do pet milijardi eura godišnje. Rekao je da je ova brojka “procjena potreba i troškova dugoročne sigurnosne obveze Ukrajine”. Izvor “Politika” navodi da je Borelj pojasnio da će se zemlje članice EU dogovarati o nadopunjavanju fonda od slučaja do slučaja, ovisno o događanjima na terenu i potrebama Ukrajine. EU namjerava postići konačni dogovor do listopada, kada će se čelnici ponovno okupiti u Bruxellesu. Neki diplomati smatraju da bi se stav Mađarske do tada mogao promijeniti. Ministri vanjskih poslova i obrane raspravljat će o planu na sastanku krajem idućeg mjeseca, ali i ministri financija. Dužnosnik EU kaže da se detaljniji plan očekuje do kraja kolovoza.