Bojana Kondić Panić, ambasadorica u Francuskoj, za “Glas Srpske”: Izazov je biti diplomata zemlje kakva je BiH

Kazala je ovo za “Glas Srpske” ambasadorica BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić, navodeći da je diplomatija uvijek bila njena sfera interesa.

– Kada sam izabran od Veleposlanstva Francuske da predstavljam BiH za vrijeme predsjedanja te zemlje Europskom unijom 2008. godine, već sam imao priliku sudjelovati na radnim sastancima u Ministarstvu vanjskih poslova Francuske, Europskom parlamentu u Strasbourgu… Također, usavršavanje francuskog jezika tijekom studija međunarodne ekonomije pridonijelo je mom prilično brzom i laganom ulasku u izuzetno dinamične diplomatske aktivnosti u Parizu – rekla je Kondić Panić.

GLAS: Je li Veleposlanstvo konačno dobilo službeno vozilo, jer ste ranije rekli da Vam nedostatak automobila predstavlja veliku prepreku u obavljanju diplomatskih aktivnosti? 

KONDIĆ PANIĆ: Vozilo smo dobili prije nekoliko dana nakon desetina zahtjeva upućenih Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine prošle godine. U samoj proceduri nabavke vozila zatekla me situacija neriješenih administrativnih pitanja, odnosno činjenica da za sve ove godine postojanja Veleposlanstva BiH u Parizu, kao diplomatsko-konzularnog predstavništva, nije imalo registarski broj. , odnosno nije bio registriran kod francuskih institucija.

GLAS: Veleposlanik ste BiH u Francuskoj oko godinu i pol dana, što je obilježilo Vaš dosadašnji rad u toj zemlji?

KONDIĆ PANIĆ: Iza mene je dinamično razdoblje. Svakodnevni susreti s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti Francuske, predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova, zastupnicima u Nacionalnoj skupštini, senatorima. Uspostavljeni kontakti s raznim tvrtkama, gospodarskim komorama regija i gradova Pariza, Nice, Poitiersa i Lyona, kao i predstavnicima Udruge francuskih gospodarstvenika. Dogovorena je i konkretna suradnja tvrtki te zajednička gospodarska misija, čime se stvaraju potencijali za buduću suradnju. U nizu ostvarenih suradnji je i ona s globalnom udrugom “Njomen’s Forum”, koja će biti otvorena za sudionike iz Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem summitu u Parizu.

GLAS: Kakvi su odnosi BiH i Francuske?

KONDIĆ PANIĆ: Bilateralni odnosi dviju država tradicionalno su dobri, bez otvorenih pitanja, ali sa značajnim prostorom za unapređenje u svim područjima, počevši od političkog, gospodarskog, kulturnog i obrazovnog, te suradnje u međunarodnim organizacijama. Bosna i Hercegovina je jedina država na Balkanu koja nema potpisan sporazum sa Francuskom razvojnom agencijom – AFD, koja je započela svoje aktivnosti u pet zemalja regiona. Potpisivanje ovog sporazuma omogućilo bi intenziviranje suradnje između dviju država i potporu u reformskim procesima i provedbi društveno korisnih projekata, kao i potporu malom i srednjem poduzetništvu.

GLAS: Diplomate iz reda srpskog naroda u “svojim” ambasadama odbijaju obilježavati datume, poput 1. marta, o čemu u BiH nema dogovora. Uspijevate li to objasniti francuskim dužnosnicima i na koji način? Da li razumiju odnose unutar Bosne i Hercegovine?

KONDIĆ PANIĆ: Francuski mentalitet karakterizira fleksibilniji pristup promatranju stvari, s većom dozom razumijevanja. U svim razgovorima inzistirao sam na važnosti poštivanja Daytonskog sporazuma koji je BiH uspostavio kao zajednicu dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda – kao jedinog mogućeg okvira za funkcioniranje i postojanje BiH kao složene državne zajednice. Razgovori s francuskim dužnosnicima bili su prilika da se iznese realnija slika aktualnih političkih zbivanja u Bosni i Hercegovini i prenesu stavovi iz Republike Srpske koji su se u Francuskoj manje čuli u prethodnih sedam godina. Odgovor koji sam najčešće čuo bio je razumijevanje složenosti državne zajednice u kojoj živimo i, s tim u vezi, važnosti uvažavanja stavova koje sam iznosio.

GLAS: Kako Francuzi gledaju na Srbe, što misle o našem narodu s obzirom na povijesne veze prijateljstva?

KONDIĆ PANIKA: U Francuskoj živi oko 120.000 Srba, uglavnom na području Pariza, Liona, Grenobla, Belfora, Miluza i Strazbura. Francuzi, koji poznaju povijesne činjenice, izuzetno cijene Srbe i njihov doprinos uspostavi mira u Europi početkom dvadesetog stoljeća, prisjećajući se prijateljskih i savezničkih odnosa tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata. Upravo na tim, ranije uspostavljenim pozitivnim vezama, možemo tražiti prostor za unapređenje suradnje na svim poljima.

GLAS: Šta Republika Srpska može naučiti od Francuske i njenog naroda koji predano čuva svoj jezik?

KONDIĆ PANIĆ: Francuska je primjer zemlje koja vrlo uspješno brine o svojim kulturno-povijesnim spomenicima, njegujući ujedno nematerijalnu kulturnu baštinu, očuvanje jezika i tradicije. Time nam pokazuju da trebamo biti ponosni na svoju povijest i kulturu, ali i čuvati prirodne resurse, kao veliki potencijal za razvoj. Poznato je da je narod koji se veoma ponosi svojim jezikom jedan od stubova nacionalnog identiteta i kontinuiteta svakog naroda, a upravo u ovom primeru, negovanje srpskog jezika svakako može doprineti afirmaciji kulture i očuvanju srpskog jezika. identitet u suvremenim uvjetima i globalizaciji.

GLAS: Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Francuskoj je i stalno predstavništvo te zemlje pri UNESCO-u. Što je aktualno na tom polju?

KONDIĆ PANIĆ: BiH je bogata brojnim arhitektonskim, prirodnim, materijalnim i nematerijalnim dobrima koja svakako zaslužuju mjesto na Listi svjetske baštine UNESCO-a, a postoji nekoliko dobara za koje se očekuje da budu uvrštena na listu. Također, Međunarodni komitet za očuvanje nematerijalne kulturne baštine je u prosincu prošle godine tradiciju uzgoja lipicanaca u BiH upisao na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. Riječ je o lipicanerima iz ergele “Vučijak” u Prnjavoru. Doprinos ovog upisa značajan je i kao polazište za jačanje suradnje na daljnjim aktivnostima među državama. Smatram da je najbolji način za unaprjeđenje odnosa dviju država upravo kroz suradnju na području obrazovanja i kulture.

GLAS: Ima li prostora za suradnju i na drugim područjima?

KONDIĆ PANIKA:Jedna od prvih aktivnosti koju sam poduzeo bila je uspostava suradnje između Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci i Medicinskog fakulteta Paris Sacladz University. Osim toga, radim na povezivanju glazbenih škola i stvaranju mogućnosti predstavljanja naših mladih glazbenika u Francuskoj. Pokrenuo sam suradnju turističkih organizacija St. Tropez, St. Maksima i Nice sa Turističkom organizacijom Republike Srpske. Osim toga, u pregovorima smo za potpisivanje više memoranduma o suradnji između Nacionalnog instituta za javnu službu (INSP) i Ministarstva za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske, te Ministarstva energetske tranzicije Francuske i Ministarstvo energetike i rudarstva RS.

Prosvjedi

GLAS: Kako gledate na prosvjede zbog mirovinske reforme? Strašne slike stižu s ulica Francuske, kakvo je trenutno stanje?

KONDIĆ PANIĆ: Mirovinska reforma i stup predizbornog programa predsjednika Emmanuela Macrona ostaje osjetljivo političko pitanje. O usvojenom tekstu mirovinske reforme trebalo bi odlučivati ​​Ustavno vijeće, no teško je vjerovati da će donijeti odluku koja bi podržala protivnike reforme. S druge strane, gotovo da nema segmenta života u kojem se ne osjećaju posljedice štrajkova, od otežanog funkcioniranja javnog prijevoza, blokada cesta, nestašice goriva, velikog broja otkazanih letova. Sve je veći stupanj nasilja prosvjednika, ali i policije. Međutim, Macron je odlučan u provedbi mirovinske reforme, a strategija francuske vlade za sada je čekati da se prosvjedi stišaju, nadajući se da će se protivnici umoriti.