Na Leibnizovovu institutu za studije istočne i jugoistočne Europe (IOS), čije je sjedište u njemačkome Regensburgu, ovoga je tjedna predavanje održao Richard Bluhm, redoviti profesor makroekonomije i digitalne transformacije sa Sveučilišta u Stuttgartu, o temi “Etnofederalizam i etničko glasovanje” na primjeru višenacionalne Kenije, piše Večernji list BiH.
Nalazi njegovih istraživanja, koja se odnose na ovu afričku zemlju i tamošnji način prevladavanja razlika oko etničkog glasovanja i reformi koje su oko toga provođene, kapitalno su važni za razumijevanje Bosne i Hercegovine i njezinih unutarnjih prijepora o toj temi te, što je još važnije, vanjskih upletanja i pokušaja da se u BiH promijeni ustavni i politički okvir na temelju tih pogleda, a što je često rezultat otvorenog zagovaranja nekih od nacionalnih strana u BiH.
Prijetio građanski rat
Kenija se doslovno nalazila pred građanskim ratom između nacionalnih zajednica upravo zbog problema s političkim sustavom i etničkim glasovanjem, odnosno mogućnosti preglasavanja manje brojnih zajednica. Problem je riješen tako što je Kenija, koja ima etnički sustav glasovanja, upravo kako je to slučaj u BiH, provela etnofederalne reforme 2010. godine. Tada je u Keniji, raznolikoj zemlji, kako je opisuje autor istraživanja, s poviješću etničke politike, umjesto u osam pokrajina, zemlja uređena s 47 županija kao primarnih upravnih jedinica kojima su prenesene ovlasti.
Ovakva reforma imala je višestruke prednosti, tvrde autori. Dovela je do smanjenja utjecaja etničkog glasovanja, ali je stvorila homogene nacionalne kantone u kojima se polako gubi utjecaj etničkoga glasovanja. – Kombinirajući ove mjere s kvazieksperimentalnom varijacijom koju je pružila 2010., ustavna reforma omogućuje nam utvrditi kako upravno-teritorijalne reforme utječu na etničko glasovanje. Nalazimo jake dokaze da se etničko glasovanje povećava među parovima etničkih skupina za koje je reforma povećala regionalno frakcioniranje. Nalazimo (i) jake dokaze za smanjenje etničkog glasovanja kada administrativne regije postanu manje etnički raznoliki i (ili) slabi dokazi za takvo smanjenje kada etničke skupine postanu manje fragmentirane po regijama. Ovi rezultati sugeriraju da “etnofederalne” reforme (koje vode do administrativnih granica koje teže slijediti etničke granice) mogu ublažiti etničku politiku u različitim zemljama – zaključuje se u istraživanju kojemu su, uz profesora Bluhma, autori Roland Hodler, koji je profesor ekonomije na Sveučilištu u St. Gallenu, te Paul Schaudt, poslijedoktorand na Sveučilištu u Bernu. Ovo je prva studija koja testira vezu između bilo koje vrste formalne institucije – etnofederalne strukture – i etničkog glasovanja.
– Naši rezultati su u skladu s mišljenjem da etnofederalne strukture mogu smanjiti istaknutost etniciteta u nacionalnoj politici. Štoviše, sugeriraju da bi se etnofederalne reforme trebale usredotočiti prvenstveno na smanjenje etničke raznolikosti u upravnim jedinicama. U skladu s (Donald) Horowitzom (1985.), nalazimo da kontrola nad pružanjem lokalnih javnih dobara može oslabiti poticaje za etničko glasovanje na nacionalnoj razini – smatraju autori.
Poučna lekcija
Oni ističu kako ovaj slučaj može biti lekcija za druge zemlje u razvoju, napose one koje imaju složeni višenacionalni karakter. Svjesni su kako etnička politika koči gospodarski i društveni razvoj u mnogim različitim zemljama, što se često zamjera i BiH iz pojedinih zemalja Europe, a istodobno se nude modeli koji posve odudaraju od njezine povijesne realnosti. – Naši nalazi pokazuju da etnofederalizam smanjuje etničko glasovanje i ublažava istaknutost etničke pripadnosti u nacionalnoj politici. Pružamo čvrste dokaze da je smanjenje raznolikosti unutar administrativnih jedinica ključno za uspjeh etnofederalnih reformi te slabi dokaze da je ujedinjenje etničkih zajednica u nekoliko jedinica također korisno – navode autori ove studije. Zaključuju kako se zabrinutost među pojedinim skupinama smanjuje ako se etnofederalnim reformama utvrdi ravnopravna raspodjela javnih dobara te osigura pošten izbor predstavnika na toj srednjoj razini vlasti.
wpDiscuz
