Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će NATO povećati prisutnost svojih snaga oko Švedske i Baltičkog mora dok ova zemlja službeno ne podnese zahtjev za članstvo u bloku.
Finska također ima aspiracije za članstvom u Savezu.
Očekuje se da će obje zemlje ovog mjeseca odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
Nikola Lunić, izvršni direktor Vijeća za strateške politike, ističe da je tehnološki razvoj civilizacije, koji je uklopljen u visoku sofisticiranost sigurnosnih izazova i prijetnji, odavno premašio mogućnosti mnogih zemalja da na njih odgovore vlastitim sposobnostima. .
“Stoga se status vojne neutralnosti u pravilu temelji na političkim odlukama koje imaju za cilj vanjskopolitičku korist, marginalizirajući sigurnost vlastite nacije i vlastitih sposobnosti na području obrane. Međutim, ruska agresija na Ukrajinu i sve sigurnost sustava kolektivne sigurnosti, što dokazuje njegovu pouzdanost, učinkovitost i superiornost. Nitko nema pravo ograničavati suverenitet bilo koje zemlje u njezinim odlukama o daljnjem putu. Uvjeren sam da čak ni tradicionalno neutralna Irska nije blagonaklono prihvatila “sarmatsku balistički projektili bit će na ruskoj državnoj televiziji, a mnogi Irci će razmisliti o održavanju neutralnog statusa. Da zaključimo, NATO će se širiti koliko i zemlje kandidati sa svojim suverenim odlukama temeljenim na nacionalnim interesima”, rekao je L. unić.
Miloš Perović, izvršni direktor Centra ALFA, navodi da je politika otvorenih vrata NATO-a oduvijek bila ključna u Savezu, podsjećajući da je članstvo u Savezu odluka NATO-a i zemalja koje žele pristupiti, a ne bilo koga drugog.
„S druge strane, moramo imati na umu da je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu stvorila novi sigurnosni okvir i također na neki način oživjela izvornu obrambenu ulogu NATO-a, koju neke zemlje nečlanice sada vide kao najbolje jamstvo svoje sigurnosti. .“, kaže Perović.
Prema njegovim riječima, novi sigurnosni okvir pokrenuo je i pitanje članstva u Savezu za zemlje poput Finske i Švedske.
“Njihove odluke o tako važnim stvarima su praktične i situacija se promijenila u odnosu na prethodne godine, kada je bilo nezamislivo da se te zemlje prijave. U tim je zemljama podrška NATO-u porasla sa 20 na nekih 60 posto od ruske invazije. Mi mora također znati da se radi o zemljama koje su imale dugogodišnju suradnju s NATO-om prije navedenih događaja, posebno kada je riječ o vojnim aktivnostima i velikom broju misija u inozemstvu. „Nema sumnje da su proširenja koja su se dogodila u Posljednjih dvadeset godina i uključivanje novih članica značajno su pridonijeli razvoju Saveza i time stvorili uvjete za učinkovitiju prilagodbu novim sigurnosnim izazovima”, rekao je Perović.
No, članstvo Finske u NATO-u doveo je u pitanje hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je u konačnici ostao sam u mišljenju da će Finska ući u NATO ako se promijeni Izborni zakon BiH.
“Unutar EU Hrvatska je usamljena u ideji da odgodi izbore do donošenja novog izbornog zakona, a Vlada je u situaciji da mora pooštriti svoju poziciju, kako ne bi ostavila previše prostora za manevar predsjednici Republike.” Hrvatska, ali i destabilizirani odnosi unutar EU i NATO-a”, rekao je Davor Gjenero, hrvatski politički analitičar. Lunić smatra da su tabloidne izjave predsjednice Hrvatske pridonijele njegovoj irelevantnosti kao političara, posebice na vanjskopolitičkom planu.
“Tome u prilog ide i pohvala sadašnjeg ruskog veleposlanika u Zagrebu, koji ga doživljava kao velikog prijatelja Rusije i zagovornika njenih interesa na Balkanu. Upravo takav interes Moskva je imala početkom 90-ih, kada je prekršila UN. embargo, naoružao Hrvatsku, obučio pilote zračnih snaga i na kraju omogućio ofenzivne sposobnosti Hrvatske vojske, što je generiralo brojne ratne zločine”, ističe Lunić.
Dodaje da, međutim, treba naglasiti da ulazak Hrvatske u EU i NATO nije značio stvaranje moćne sile na Balkanu koja je u stanju utjecati na globalna događanja i multilateralno provoditi neke partikularne interese u regiji.
“U ovom trenutku nitko s Balkana nije u stanju destabilizirati odnose unutar EU i NATO-a, ali to ne znači da Zapad ima jednoglasan pristup regiji i usklađenu percepciju regionalnog razvoja. Vjerodostojno je pitanje hoćemo li umorni su od borbe s prošlošću, sposobni prepoznati budućnost.
wpDiscuz
