Nervoza u redovima Bošnjaka, koja se ogleda u opstrukciji izmjena Izbornog zakona te povlačenje iz procesa pregovora, u kojima su sudjelovali Američki i Europski predstvanici, vjerojatno je uzrokovana sviješću o značajnim gubitkom udjela u broju stanovništva u Bosne i Hercegovine.
Naime, brzom usporedbom karte BiH, koja prikazuje glasove na izborima za Hrvatskog člana Predsjedništva države, vidi se kako kandidati za Hrvatskog člana Predsjedništva dobivaju značajan broj glasova u Bihaću i okolici, zatim Sarajevu s okolicom te u Tuzli, jednako kao u hercegovačkim županijama, dijelovima srednje Bosne i u Posavini.
Jednostavnom analizom podataka dođe se do zaključka kako stanovnici, koji glasaju za Hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naseljavaju znatno veći dio teritorija Federacije BiH te shodno tom Hrvati imaju puno značajniji udio u stanovništvu od onog što pokazuju podaci popisa stanovništva.
Analizom izbornih rezultata iz 2018. godine, koji su javno dostupni na Internet stranicama Centralne izborne komisije www.izbori.ba jasno je kako su kandidati za Hrvatskog člana Predsjedništva, kojeg se bira na području Federacije BiH, dobili oko 42% glasova birača koji su izišli na izbore i ispravno popunili glasački listić.
S druge strane, kandidate za Bošnjačkog člana predsjedništva je podržalo oko 57% birača, koji su izišli na izbore i ispravno popunili glasački listić.
Ovi podaci potpuno pobijaju svako negodovanje takozvanih pro-bosanskih političara, koji često tvrde kako je nepošten odnos političke moći unutar Federacije BiH u odnosu na broj stanovnika.
Kada u jednadžbu dodamo rezultate izbora za Srpskog člana Predsjedništva BiH, koji se održavaju na teritoriju Republike Srpske, može se dobiti procjena etničke strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine.
Rezultati izbora za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mogu se preslikati na etničku strukturu stanovništva, jer se prema popisu objavljenom 2013. godine oko 96% građana izjasnilo pripadnicima jednog od tri konstitutivna naroda te odstupanja ne bi trebala biti značajna.
Dakle, prema javno dostupnim podacima, koji detaljno prikazuju rezultate izbora za Predsjeništvo BiH, od ukupno važećih listića, kandidate za Hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine podržalo je oko 25% onih koji su izišli na izbore i ispravno popunili glasački listić.
Uzimajući u obzir izlaznost od oko 51% na području Federacije BiH, gdje se može glasati za Hrvatskog člana Predsjedništva, broj nevažećih listića, neažurirane biračke popise te moguće manipulacije tijekom izbornog procesa, može se zaključiti kako je udio Hrvata u stanovništvu Bosne i Hercegovine izmedu 23% i 27%.
Prema istim podacima, može se procijeniti kako Bošnjaci čine izmedu 31% i 37% stanovništva Bosne i Hercegovine, budući je za bošnjačkog člana predsjedništva glasalo oko 34% birača, koji su izišli na izbore i ispravno popunili glasački listić.
Na kraju ove analize može se zaključiti kako su Srbi već danas najmnogobrojniji narod u Bosni i Hercegovini te čine između 38% i 40% stanovništva.
Iako je za Srpskog člana predsjedništva glasalo oko 40% građana Bosne i Hercegovine, koji su izišli na izbore te ispravno zaokružili glasački listić, procjenu o udjelu Srba u ukupnom broju stanovnika BiH potrebno je umanjiti, jer se za Srpskog člana Predsjendištva može glasati samo na teritoriju Republike Srpske, gdje živi i određeni broj pripadnika druga dva konstitutivna naroda te je moguće da su neki od njih glasali za Srpskog člana Predsjedništva BiH.
Usporedbom ovih podataka s podacima dobivenim popisom stanovništva i objevljenim 2013. godine može se zaključiti kako se etnička struktura stanovništa između 2013. i 2018. godine značajno promijenila.
Postoji mogućnost manipulacije podacima tijekom procesa popisa stanovništva i obrade podataka, zbog čega i ove poodatke možemo uzeti s rezervom, odnosno odstupanjem od oko 2 postotna poena.
Međutim, ne treba zanemariti značajno iseljavanje stanovnika Bosne i Hercegovine posljednje desetljeće, posebno u posljednjih pet godina, otkako je Njemačka otvorila pristup tržištu rada i za one koji nemaju pravo na EU putovnicu, kakvo prvao imaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, koji su i građani Republike Hrvatske, a time Europske unije.
Zbog toga je i značajnije iseljavanje Hrvata iz BiH počelo ranije te se usporilo, još dok je Hrvatska zatvarala pristupne pregovore te konačno 2013. godine postala punopravna članica EU.
Zbog masovnog iseljavanja Bošnjaka posljednjih deset godina, udio Hrvata i Srba u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine se povećava, kako svjedoče rezultati izbora za Hrvatskog člana Predsjendištva.
Usporedbom podataka izbora za Predsjedništvo BiH 2018. s podacima prikupljenim popisom stanovništva objavljenim 2013. godine, može se zaključiti kako su tih pet godina Hrvati i Srbi značajno ojačali u odnosu na Bošnjake, koji su izgubili značajan udio u broju stanovnika Bosne i Hercegovine.
Iako su prema posljednjem popisu činili oko 50% stanovništva BiH, može se zaključiti da će zbog glasanja za Hrvatskog člana predsjedništva BiH uskoro činiti ispod 40% od ukuopnog broja stanovništva BiH te će Srbi postati najmnogobrojnija etnička skupina u Bosni i Hercegovini.