Od članova Titove obitelji kao ni nadležnog suda nitko nije imao uvid u Titovo naslijeđe skrivano 33 godine nakon njegove smrti
Pretpostavlja se da je u sefovima nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita u Narodnoj banci Srbije (NBS), otvorenim u travnju, pronađeno mnogo više zlata od količine od 30 kilograma, kojom se špekulira u srbijanskim medijima, piše danas “Dnevni avaz”.
Prema saznanjima do kojih je došao “Avaz”, pronađeno zlato je sedamdesetih godina prošlog stoljeća uzeto iz državnih rezervi da bi stajalo na raspolaganju izravno Titu i rukovodstvu zemlje u slučaju nepredviđenih okolnosti, kao što je agresija.
Za sada nema službenih informacija o pronađenim vrijednostima, jer tročlana državna komisija, koja je uime Tomislava Nikolića, predsjednika Srbije, otvorila sefove, i tri mjeseca nakon što je izvršila uvid u Titove dragocjenosti, šuti o njihovom sadržaju.
No, predstavnici BiH u Zajedničkom komitetu za raspodjelu imovine bivše SFRJ insistirat će na objelodanjivanju svih činjenica vezanih za sadržaj sefova, a ovo pitanje će se naći na dnevnom redu sastanka Zajedničkog komiteta zakazanog za 16. i 17. septembar u Sarajevu. Potvrdio je to za “Dnevni avaz” Zenit Kelić, pomoćnik ministra financija BiH u Sektoru za sukcesiju imovine bivše SFRJ.
– Na tom sastanku, u okviru kompletne implementacije Sporazuma o sukcesiji, zasigurno ćemo otvoriti pitanje sadržaja Titovih sefova. Jer, ukoliko se pokaže točnom informacija da je zlato pronađeno u sefovima dio nekadašnjih državnih rezervi, ono pripada svim bivšim jugoslavenskim republikama, danas samostalnim drzavava – kaže Kelić, dodajući da su predstavnici Slovenije već potvrdili dolazak na sastanak.
Kelić je, također, potvrdio da je BiH već tražila od Srbije podatke o sadržaju sefova, ali da odgovor od Olivera Antića, savjetnika predsjednika Srbije i predstavnika u Zajedničkom komitetu za sukcesiju, nisu dobili. On dodaje da ima informacija o tome da se trenutno vrši ekspertiza određenih predmeta koji imaju posebnu umjetničku ili povijesnu vrijednost.
Inače, sumnju da bi oko Titove ostavštine moglo biti malverzacija dodatno budi činjenica da su otvaranju sefova, osim Antića, prisustvovali još samo drugi – Nikolićev savjetnik, general Milorad Simić, kao i zamjenik generalnog tajnika srbijanskog predsjednika Nenad Jevremović. Od članova Titove obitelji kao ni nadležnog suda nitko nije imao uvid u Titovo naslijeđe skrivano 33 godine nakon njegove smrti.
Popis komisije Predsjedništva SFRJ sačinjen 1982. godine koji je procurio u javnost govori da su u sefovima trebali biti i predmeti od neprocjenjive vrijednosti, poput kozačke sablje sa zlatnim koricama optočenim dijamantima, koju je Titu poklonio Josif Visarionovič Staljin, do egzotičnih, kakav je kamen s Mjesečeve površine, poklon astronauta američkog ” Apolla “.
(Fena / md)