Čitanje prvog broja lista ‘Mostarsko jutro’, izdavača Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Samostalnog bataljona obrane Mostar, od 11. lipnja 1992. godine, danas izgleda zaista nevjerojatno. Čak što-više, oneome tko prati današnje političke (ne) prilike u BiH i vrlo loše političke odnose imeđu najjačih bošnjačkih i hrvatskih političkih aktera, jezik mržnje i međusobnih optuživanja, to izgleda kao neslana šala ili, u namanju ruku, dobra parodija, piše Dnevni list.
„Mostar bi zaplakao…“
Uredništvo u uvodu piše (izvorni oblik): “Pred vama je prvi ratni broj našeg i vašeg lista Mostarsko jutro. Pokrenuli smo ga u izvanrednim uslovima i prilikama, kada se čovjek u najneposrednime vidu suočava sam sa sobom, sa svojom sudbinom, na razmeđu života i smrti, slobode i ropstva, pakla i raja. Kada ga salijeću sve šejtanske sile, zlom i pokorom o čijoj bestijalnosti niko do juče nije mogao ni snivati da postoje u takvom obliku i sadržaju”.
Nadalje se navode razaranja Mostara.
“Mostar bi zaplakao, ne od tuge i kukavičluka već od prkosa i neshvatanja, ali su mu očne duplje sagorjele. Manijački piromani pretvorili su u prah, zgarišta i pepeo Luku i Donju Mahalu, Glavnu i Fejićevu ulicu, dobar dio Cernice i Šemovca, Cim, Iliće. Animalna velikosrpska i velikocrnogorska žeđ za krvlju, razbojnički instikt za pljačkom i ubijanjem, nebulozni koncept stvaranja zone sumraka na obalama neretve radi omeđivanja etničkih granica zamišljenih na najtamnijim dubinama poremećenog uma, sravnili su sa zemljom kulturno-istorijsko naslijeđe staro četiri vijeka, razorili muslimanska i karolička svetilišta, preorali mezare, otjerali ljude sa vjekovnih ognjišta…”.
Bajramske čestitke
Prvi broj izašao je u vrijeme islamskog blagdana Bajrama te je prenio brojne bajramske čestitke. Između i ostalih tadašnjeg zapovjednika HVO-a, Općinskog stožera Mostar, bojnika mr. Jasmina Jaganjca.
On u svojoj čestitci, između ostaloga piše: “… Kurban-bajram, blagdan preporoda, uvjereni smo stići će u sve Vaše domove u bolu i nadi i čvrstom uvjerenju da ćemo sljedeći dočekati i slaviti u miru, slobodi, novom kvalitetu zajedničkog življenja, oslobođeni zauvijek straha i sulude mržnje zajedničkog nam dušmanina. U to ime, HVO Općinski stožer Mostar želi sretan Kurban-bajram svim Muslimanima Mostara naše Herceg-Bosne i cijelog svijeta”.
Kurban-bajram čestitala je i Ratna vlade Mostara – Hrvatske zajednice Herceg-Bosna HVO-a Općine Mostar, kao i haždi-muftija Seid Smajkić ispred Islamske zajednice u Hercegovini i dr. Ismet Hadžiosmanović ispred Muslimanskog nacionalnog vijeća. Objavljena je i čestitka ispred Biskupskog ordinarijata Mostar i Župnog ureda Katedrale Mostar, kao i od gvardijana fra Ivana Ševe, a koji čestitku potpisuju sa “vaši franjevci iz Mostara”.
Hadžiosmanović: „Borba Hrvata i Muslimana za istinsku demokraciju na ovim prostorima“
U tekstu ‘Politički aspekti hrvatsko-muslimanske obrane Mostara – Zajednička borba’, autor dr. Ismet Hadžiosmanović, osvrćući se na povijesni kontekst i događaje od 1. Svjetskog rata, Austro-Ugarske, potom i Jugoslavije, piše: “Ovo nije građanski rat kako ga Srbi žele prikazati, već borba Hrvata i Muslimana za istinsku demokraciju na ovim prostorima.
Velikosrpska politika je bila osnovna snaga za pokretanje ovog suludog rata. S ovom činjenicom Hrvati su bili načisto i preuzeli taj rizik na sebi svojstven način. Činili su sve da se vojno suprotstave ideologiji velikosrpstva. U tome su uspjeli. Za to su imali dosta političkog sluha i mudrosti. U perspektivi, izaći će kao vojni pobjednici. Političku pobjedu su postigli onog trenutka kada su 30.05.1991. proglasili svoju džavu Republiku hrvatsku”. Muslimani, koji istinski prihvate zajedničku borbu s Hrvatima, imaju tada sve uslove da vojno pobijede zajedničkog neprijatelja. Ta pobjeda treba da jednom za sva vremena izvrši nacionalno pomirenje Muslimana na jedinstvenoj političkoj platformi. To je najveći dobitak koji možemo dobiti i zato ovom ratu moramo dati maksimalni doprinos. Tu nema kalkulisanja”.
On u tekstu zaključuje kako je “srpski narod u ovom ratu osuđen na politički i vojni poraz”.
“Sam je izabrao svoju političku opciju. Razvoj događaja u posljednje dvije godine iskazivao je tendenciju velikosrpske politike u BiH. U tim političkim nasrtajima ni Mostar nije bio pošteđen. Izazvali su rat i sami sebi odredili politički i vojni poraz u BiH”.
„Hvala Hrvatskoj i Hrvatima“
U prvom broju lista ‘Mostarsko jutro’ uredništvo je istaknulo i zahvalu Republici Hrvatskoj, a pod naslovom “Hvala Hrvatskoj i Hrvatima”.
U istoj stoji: “Na hiljade građana Mostara, žena, nedorasle djece i starih ljudi našlo je utočište u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i inostranstvu. Daleko ih je, međutim, najviše u Hrvatskoj, prvenstveno u priobalnim dijelovima Dalmacije. Smješteni su u privatne kuće, hotele i javne objekte. Izbjeglice su toplo primljene, uz veoma dobru organizaciju i provođenje svih poslova vezanih uz smještaj i ishranu Mostaraca. Ranjeni mostarski borci kao i ostali građani zbrinuti su u brojnim bolnicama na tlu Hrvatske, gdje im se pruža savremena medicinska pomoć. Zbog te ljudske brige i plemenitosti Hvala Hrvatskoj i Hrvatima”.
Dosjei o krivcima za razaranje i jedan brak sklopljen preko radio-amatera
U tekstu ‘Dosjei’, ‘Mostarsko jutro’ objavilo je preslike nekoliko osobnih iskaznica, osoba srpske nacionalnosti, za koje se navodi da su bili ili surađivali sa JNA, dopremali oružje i streljivo, zapovijedali razaranjima pojedinih dijelova Mostara, odgovornih za pljaču tadašnje ‘Vazduhoplovne industrije Soko’ itd.
Između prevladavajućih ratnih tema, izdvaja se i zanimljiv ‘okvir’ – vijest o sklapanju braka putem radio veze.
“Ni ratni košmar u kojem se našla BiH i Mostar, ni prekinute gotovo sve komunikacije, nisu sputali čudesne puteve ljubavi. Tako su 8.06. oko 14 sati, posredstvom radio-amatera Mostara i Zagreba, sklopili brak Gizel Pastor koja sada boravi u Zagrebu i Tomislav Vladić iz Mostara. Udaljeni jedno od drugog više od 400 kilometara, mladenci su izgovorili svoje sudbonosno DA, zaželjevši da se rat okonča što skorije i da se oboje mladih već uskoro nađu zajedno u slobodnom Mostaru. Čestitkama se pridružuje i Redakcija”.
„Rat je, i proći će, a nama je opet živjeti skupa“
U jednom od tekstova gdje se obrađuje tema srušenih mostarskih znamenitosti, među kojima je i Hotel Neretva, istaknut je ‘lead’: “Svojevremeno smo svi mogli znati ko su potpaljivači pakla, ali čini se nismo htjeli da vidimo”.
Potom se u tekstu o groblju u mostarskom Liska parku, danas Ulici Kneza Mihajla Viševića, ističe komentar Mostarca Envera Rajkovića: “To je, eto, naša surova stvarnost: u Mostaru se vodi rat jer neki vele da ne možemo više živjeti zajedno. A, ovdje vidiš, u miru umrlih počivaju i Muslimani i Hrvati i Srbi. Smrt ne bira, ne razdvaja, a kako bi, bolan, mogao podijeliti komšije, Mostarce, na ove ili one? Rat je, i proći će, a nama je opet živjeti skupa. To je sudbina, to je od Boga dato”.
Ove rečenice iz 1992. godine iz Mostara i od Mostaraca pogođenim ratnim strahotama nose značajnu poruku i za današnje dane kada BiH prožima jedna od najvećih političkih kriza nakon Daytonskog sporazuma. Samo, želi li ju itko saslušati?
Sastav i rukovodsvo mostarskog samostalnog bataljona
U dokumentu od 17. lipnja 1992., klasificiranog kao ‘strogo povjerljivog’, tadašnji zapovjednik Samostalog bataljona obrane Mostar Arif Pašalić, Općinski stožer HVO-a Mostar izvješćuje o organizacijsko-formacijskoj strukturi bataljuna. U ovom kontekstu, podsjetimo, da je Krizni stožer Skupština Općine Mostar 29.04. 1992. godine donio Odluku da se tzv. JNA i druge paravojne formacije koje djeluju zajedno s njom, proglašavaju neprijateljskim i okupatorskim formacijama na području Općine Mostar te da se zaštita i obrana grada Mostara povjerava Hrvatskom vijeću obrane, Općinskom stožeru Mostar te pripadnicima MUP-a, Centar Mostar.
Zaključeno je da “HVO čine pripadnici muslimanskog i hrvatskog naroda, te pripadnika drugih naroda i narodnosti koji priznaju legalne organe vlasti Republike BiH te da nuslimani mogu formirati vlastite oružane formacije koje se stavljaju pod jedinstvenu komandru HVO Općinski stožer Mostar”. Članovi tadašnjeg kriznog stožera Mostar koji su donijeli ovu odluku bili su Milivoj Gagro, Ismet Hadžiosmanović, Borislav Puljić, Josip Škutor, Mehmed Behmen, Ilija Filipović, Fikret Bajrić i Jole Musa.
Da se vratimo izvješćuje o organizacijsko-formacijskoj strukturi bataljuna. “Organizacijsko-formacijska struktura Samostalnog bataljuna proizilazi iz raspoloživog ljudstva, naoružanja, opreme, ciljeva i zadataka u obrani Mostara, a pod zapovjedništvom HVO-a”, stoji u prvoj točki Pašalićevog izvješća.
Isto donosi popis rukovodsta te postrojbe: komandant bataljuna Arif Pašalić; zamjenik Šemsudin Hasić; zamjenik Sedat Elezović; pom. komandanta za IPD Nafija Ćatić; ref. za IPD Rudolf Jozelić; pom. komandanta ua sigurnosne poslove Kemalu Jusufović; ref. za operativno nastavne poslove Hasan Jeleć; ref. općih poslova Fikret Kekić; daktilografi Muradif Habibija i Nermina Bašalić; pom. komandanta za logistiku Jasminko Bešo; ref. intedantske službe Adil Trgo; ref. tehničke službe Meho Zilić; ref. prometne službe Seid Alić; ref. operativno-pozadinskih poslova Asim Hadžović; ref. za sanitet Ahmo Gerin; upravnik restorana Slavko Čule; zamjenik upravnika Stojan Kožul.
Kako se dalje navodi, Samostalni bataljun u svom sastavu ima jedinice, čete i vodove kojima rukovode i zapovijedaju: komandir Komandnog voda Hasan Burić; komandir 1. čete Mufid Kajtaz; komandir 1. voda Faruk Slipčević; komandir 2. voda Hasan Breko; komandir 3. voda Ramiz Džinović; komandir 2. čete Mithad Hujdur; komandir 1. voda Zoran Geler; komandir 2. voda Muhamed Bajgorić; komandir 3. čete Muharem Dugalić; komandir 1. voda Semir Drljević; komandir 2. voda Semir Tojaga; komandir 3. voda Oliver Torlo; komandir 4. čete Karlo Džeba, komandir 1. voda Semir Temim; komandir 2. voda Dragan Malkoč; komandir 3. voda Sead Marić; komandir Samostalnog voda Mustafa Isović; komandir 1. odjeljenja Semir Dizdarević; komandir 2. odjeljenja Dražan Kožulj; komandir 3. odjeljenja Alica Jakirović; komandir Voda minobacača Hasan Karadža; komandir Voda teških mitraljeza Želimir Husnić i komandir Interventnog voda Željko Dilber.
Prema uvidu u transkript ovog izvješća jasno je da organizacijsko-formacijska struktura tada još vijek nije bila potpuna.
republikainfo.com
wpDiscuz
