Zastupnici Europskog parlamenta su raspravljali o situaciji u Bosni i Hercegovini, na zahtjev Grupe Zelenih/EFA, nakon nedavnih zabrinjavajućih političkih događaja u zemlji. Prvi se obratio Anže Logar, ministar Vanjskih poslova Slovenije.
– Nikakvi politički koraci se ne smiju dogoditi u BiH koji bi doveli do promjene odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Što se tiče europske vanjske politike, žalimo što se BiH toga više ne podržava. Snažno podržavamo misiju Althea u BiH – rekao je Logar, prenosi Avaz.
Nakon njega obratio se Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za trgovinu.
– Pomno pratimo situaciju u BiH. Ponavljamo podršku EU da se pokrene konstruktivni dijalog. Čelnici BiH moraju početi surađivati kako bi BiH napredovala na putu ka EU. Naše službe za vanjsko djelovanje i OHR će dati podršku i kada je u pitanju Izborna reforma. EU će pomno pratiti situaciju u BiH sukladno europskim načelima. I dalje smo opredijeljeni za europsku perspektivu BiH – istaknuo je Dombrovskis.
Nakon Logara i Dombrovskis, svoja obraćanja su započeli članovi Europskog parlamenta. Prvi se obratio Andrey Kovatchev te istaknuo je da svi narodi u BiH trebaju imati ista prava.
– Europska pučka stranka je uvijek davala veliku podršku zemljama zapadnog Balkana na EU putu. Različiti signali od Milorada Dodika, koji govore o podjelama, nisu dobri i mogu dovesti do sukoba – istaknuo je Kovačev. BiH je na rubu kolapsa, rekao je zastupnik Pedro Markez. – EU ne može prešutjeti Dodikove poteze. EU mora koristiti sve pa i sankcije kako bi se sačuvao mir u BiH. Mi želimo mirnu budućnost u Europi – kazao je Markez.
Europska komisija treba razmotriti pitanje sankcija, smatra zastupnik Klemen Grošelj.
– Reforme su potrebne, uključujući i Ustavne reforme. Venecijanska komisija donijela je odluke. Ni Dodik ni mi nećemo odlučivati o BiH. To će raditi građani – rekao je Grošelj.
Tineke Strik, članica Europskog parlamenta, kaže kako Dodik igra opasnu igru.
– Prije 26 godina potpisan je Daytonski mirovni sporazum kojim je okončan krvavi i smrtonosni rat u Bosni i Hercegovini. Uspostavio je snažan međunarodni nadzor sve dok se zemlja nije razvila u potpuno funkcionalnu i odgovornu demokraciju. Uz mnoge druge, žalim što nam je i dalje potreban ovaj nadzor: zemlja je u političkom ćorsokaku, uzrokovanom korumpiranim etnonacionalističkim političarima, navodi Strik.
Već 25 godina BiH ima velikih problema, konstatirao je zastupnik Tieri Mariani. Zastupnik Angel Dzambazki istaknuo je da Daytonski sporazum nije idealan.
– Moramo braniti BiH bez obzira na to dolazi li napad iz Kremlja ili Beograda. Ono što Dodik kaže to dolazi od drugih zemalja. U BiH moramo biti malo jasniji. Srbija i Rusija nisu prijatelji EU – istaknuo je.
– Hoćemo li poduzeti i nametnuti sankcije protiv osoba koje narušavaju integritet BiH, protiv gospodina Dodika – pitao je zastupnik Michael Vajer.
Nakon njega, obratio se i Tonino Picula, te je istaknuo da Dodikovi postupci traže jasnu osudu.
– Većinom prijeti opasnost od spajanja mnogih kriza u Izbornoj godini. Ne smijemo ignorirati neke od ključnih odredbi Daytona, a to je izmjena Izbornog zakona – rekao je Picula. – Dayton je bio hitni sporazum nužan za prestanak rata, ali danas vidimo da je moguć novi sukob. EU bi trebao jačati teritorijalni integritet zemlje i njenih institucija. Pozivam gospodina Dodika i sve stranke da poštuju državne institucije i poduzmu korake ka članstvu – istakao je Ilhan Kyuchyuk.
Dodik destabilizira regiju uz pomoć Vučića i Putina, rekao je zastupnik Romeo Franz.
– Ne smijemo pregovarati s etnonacionalistima. Oni nisu unaprijedili zemlju u 26 godina. Nitko ne smije ugroziti Dayton i integritet BiH. Radi se o miru u toj zemlji. To je u našem vlastitom interesu – rekao je Franc.
– Nakon Erdogana i Lukašenka, opet nas iznenađuje da imamo migrantsku krizu u Europi. Rizik je da dođe do eksplozije te situacije i novog migracijskog vala. Treba imati vrlo stroga pravila za one koji ne mogu dobiti azil – mišljenje je zastupnika Marca Dreosta.
Sunčana Glavak je istaknula da je koncept konstitutivnosti polazna točka za ravnopravnost svih naroda u BiH.
– Snažno osuđujem poruke o destabilizaciji gospodina Dodika. Nitko nema pravo uskratiti zemlji koja pripada Europi njezin put ka članstvu i stabilna BiH mora biti prioritet EU – rekla je.
Dietmar Köster ističe da je ovo najgora kriza u BiH od osnivanja države.
– Dodik stalno poziva na neovisnost RS, on pokušava uspostaviti i čak neovisnu vojsku RS. To bi moglo dovesti do secesije. Treba nametnuti ciljane sankcije određenim političarima u RS. Osuđujemo negiranje genocida – rekao je Koster.
Vladimír Bilčík je istaknuo kako je važno raspravljati o BiH.
– Važno je da raspravljamo o BiH, ali žalim jer se ova rasprava odvija kasno navečer i ne dobiva pozornost. Naša rasprava ne odvija se samo zbog sukoba entiteta. EU će sve uraditi kako bi zemlje bile na našem putu – istaknuo je.
Delara Burkhardt dodala je da se blokada ne smije podržati.
– Umjesto da se brinemo za izgradnju zajedničkog društva, političari se sve više spore. Ne smijemo podržavati ovu blokadu. Trebamo razgovarati s građanima. Moramo pomoći toj zemlji da postane dio EU – rekla je.
– Moramo djelovati brzo i odlučno, jedino tako može se spriječiti veliki odlazak mladih ljudi iz te zemlje – rekla je Tanja Fajon. Krajnje je vrijeme da se cijela Europa osvijesti koliko je ozbiljna situacija u BiH, istaknuo je Karlo Resler.
– Radikalni, centrifugalni i centripetalni pristupi razaraju temelje Daytona i mirnog suživota. Bez Izborne reforme neće biti europske i funkcionalne BiH – rekao je Resler. Posljednji od zastupnika u Europskom parlamentu obratio se Tomislav Sokol.
– Hrvati u BiH sustavno su diskriminirani, i sve što žele je politička ravnopravnost. Oni zagovaraju europski put BiH – zaključio je Sokol.
Raspravu u Europskom parlamentu su zaključili Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za trgovinu, i Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije.
– Moramo osigurati jedinstvo u EU, BiH ima jasnu perspektivu članstva. Napredak se može ostvariti putem dijaloga i funkcioniranjem institucija. Mi smo predani europskoj perspektivi te države – rekao je Dombrovskis.
U svojim završnim riječima, Anže Logar je istaknuo da pozivaju političare u BiH da ne koriste retoriku napetosti.
– Ako se negiraju genocid i ratni zločini, ako se podržavaju ratni zločinci to ide protiv europskih vrijednosti. Opredijeljeni smo potpori BiH kao jedinstvene zemlje. Kao predsjedništvo smo odlučili da nam to bude prioritet. Potpisali smo deklaraciju o zapadnom Balkanu. Šaljemo jasnu poruku regiji o europskoj perspektivi. Moramo prirediti i ulaganja u zapadni Balkan za narednih sedam godina gdje ćemo implementirati 30 milijardi za ovu regiju. Pozivamo i za suradnju u suzbijanju pandemije. Moramo osigurati da zapadni Balkan poštuje načela u vanjskoj politici. Mislim da su naši prioriteti dobri i to će se nastaviti tijekom češkog predsjedništva – zaključio je Logar./HMS/
wpDiscuz
