Zanimljivo. Po uzoru na Republiku Srpsku. Naime, sastanku su se odazvali ministri unutarnjih poslova iz većinski bošnjačkih županija, no istodobno ni jedan hrvatski kolega nije došao na to okupljanje, koje se pretvorilo u pokušaj realiziranja jednonacionalnih projekata.
Kako doznaje Večernji list, ministar Čampara je na dnevni red stavio točku jačanja kapaciteta policijskih struktura u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i terorizma te, što je posebno važno, “zaštite teritorijalnoga integriteta i suvereniteta BiH”.
Nije poznato što se pod tim podrazumijevalo osim ako nije odgovor na poteze RS-a, odnosno prijetnje oružanim sukobima. Zbog čega dakako hrvatski ministri nisu ni željeli sudjelovati.
No, u nizu tema, nabacanih bez ikakve logike, našla se još jedna koja naizgled djeluje tek prihvatljivo jer je BiH, pa tako i entiteti, stalni predmet eksperimenata, odnosno reformi za koje se zapravo ne zna čime bi mogle rezultirati. Upravo je takva bila točka tri o “inicijativi za pokretanje zakonodavne reforme policije u suradnji s OHR-om, Veleposlanstvom SAD-a u BiH i Izaslanstvom EU-a u BiH.
Prema zapisniku s tog sastanka, ministar Čampara predložio je da se otvori mogućnost suradnje – “formiranjem zajedničkih timova kako bi se otklonili nedostaci u legislativi”. Naglasio je da se prilikom izrade zakona mora biti oprezniji jer nekad ne mora značiti da su sve predložene izmjene dobre. Kao primjer naveo je da je puno bolje rješenje o imenovanju ravnatelja FUP-a bilo u ranijem Zakonu o unutarnjim poslovima nego u aktualnom. Tako, po tome objašnjenju, imenovanje ravnatelja FUP-a donošenjem novih zakona ili poboljšanjem postojećih treba realizirati “uz bolju i uspješniju suradnju s međunarodnim faktorom kako bi se u BiH u predstojećem razdoblju primjenjivali zakoni koji se primjenjuju i u drugim demokratskim zemljama”.
S time su se složili bošnjački ministri. Iz Tuzlanske županije istaknuto je kako treba početi s “organizacijskom reformom u okviru ministarstava unutarnjih poslova”. Ministar iz Zeničko-dobojske županije je pak otišao i korak dalje navodeći kako Uprava policije treba biti i financijski neovisna, dok je ministar Unsko-sanske županije podržao uspostavu radne skupine koja bi surađivala s predstavnicima međunarodnih organizacija. Nakon te rasprave bošnjački ministri usvojili su zaključak da će ministri unutarnjih poslova u FBiH nastaviti “reformu policije u Federaciji BiH, a što uključuje izmjene svih zakona o unutarnjim poslovima i zakona o policijskim službenicima na razini Federacije BiH i županija”. U zapisniku nije zapisano što zapravo predstavlja reforma unutarnjih poslova, a tek su je naznačili ministri iz Zenice – Dario Pekić, Tuzle – Midhat Dobrnjić te Bihaća – Nermin Kljajić.
Naime, kako doznaje Večernjak, na razini Federacije BiH su pod krinkom veće neovisnosti profesionalizma policijskih snaga i odgovora “izazovima” smislili način kako će posve unitarizirati oblast unutarnjih poslova, odnosno županijsku policijsku strukturu gotovo posve izmaknuti iz županija.
Tako bi se doslovno stvorile dvije odvojene strukture. Nakon reforme postojalo bi deset “stanica javne sigurnosti” umjesto deset županijskih policija koje bi vremenom bilo moguće posve odvojiti iz županijskih struktura. Zanimljivo je kako je identičan slučaj s Republikom Srpskom u kojoj je zadržan prijeratni jugoslavenski sustav stanica javne sigurnosti te ministarstva na razini entiteta.
Zamišlja se da reforma posve odvoji policiju od MUP-a, tako da, primjerice, ravnatelj policije doslovno odlučuje i o nabavi toaletnoga papira ili plaćanju usluga, umjesto da se bavi policijskim poslom. Na taj način županijski MUP-ovi pretvorili bi se u praznu ljušturu te bi posve logično “njihov” posao mogao obaviti i federalni MUP. U kojemu Hrvat, iako to zakon nalaže, ne može biti šef policije.
wpDiscuz
