Amerika je eliminirala odgovorne za napad na kabulsku zračnu luku, a CIA se sprema za nove zadatke
Prvi pokazatelji govore da smo ubili metu. Ne znamo za civilne žrtve – tim je riječima američka vojska potvrdila da je izvela napad na organizatora napada na zračnu luku u Kabulu u kojem je ubijeno više od 169 Afganistanaca, kako prenosi AP, i 13 američkih marinaca. Lokalni izvori navode da je u napadu bilo i civilnih žrtava, piše Jutarnji.hr.
Bespilotna letjelica je napad izvela u pokrajini Nangarhar, istočno od Kabula u blizini pakistanske granice. Cilj su bili pripadnici terorističke skupine Islamske države, vilajet Khorasan. Koji su preuzeli odgovornost za napad na zračnu luku. Prema neslužbenim informacijama, bespilotna letjelica “kosac”, koja je uzletjela sa Srednjeg istoka, pogodila je automobil u kojem je bio organizator napada i suradnik.
Pentagon je kasnije objavio da su ubijene “dvije važne mete” skupine Islamska država (IS), “organizatori” i “operateri” ali nije otkrio njihova imena.
Talibanski izvori su objavili da je nekoliko članova IS-a povezanih s napadom na zračnu luku. “Naš obavještajni tim ispituje”, potvrdio je zapovjednik.
Zašto su bili grupirani
Bombaš samoubojica je, prenosi The New York Times, ušao među ljudi pred ulazom Abbey za zračnu luku noseći ispod jakne 11 kilograma eksploziva. Prije toga su talibani dva puta odmaknuli ljude od vrata, a bombaš se u gomilu uključio u trećem valu kad su talibani bili blaži. Mirno je čekao u redu dok nije došao do točke na kojoj Amerikance pretresaju osobe. Neposredno prije nego što je trebao biti pretresen aktivirao je bombu. Udar je bio zastrašujuć.
Prema vojnim priručnicima, bombaši samoubojice obično nose ili pojas koji sadrži ne više od 4 kilograma ili manje eksploziva. U ovom je slučaju eksploziv bio pomiješan s komadićima metala koji su djelovali kao smrtonosni geleri. Vojni izvori navode da se i dalje neumorno traže odgovori na pitanja: Zašto je toliko vojnika bilo tako blizu jedni drugima?; Kako je bombaš prošao talibanske kontrolne točke, je li ga netko pustio? Poginuli vojnici su došli u Afganistan prvi put, kao pojačanje nakon što su talibani ušli u Kabul. Neki od njih, javljaju američki mediji, rođeni su nakon početka rata u Afganistanu.
Bijela kuća je zabrinuta zbog mogućeg novog napada. “Sljedećih nekoliko dana bit će najopasnije razdoblje do sada”, poručila je Jen Psaki, glasnogovornica. John Kirby, glasnogovornik Pentagona, izjavio kako je vojska pripremna i očekuje buduće pokušaje napada. “Motrimo prijetnje, vrlo, vrlo intenzivno, virtualno u stvarnom vremenu”, izjavio je.
Oglasio se i američki predsjednik Joe Biden. Rekao je i kako je situacija na terenu i dalje izuzetno opasna te da je prijetnja terorističkim napadima na zračnu luku i dalje velika.
“Naši zapovjednici obavijestili su me da je će do napada vjerojatno doći u sljedećih 24-35 sati”, rekao je američki predsjednik.
I Britanija završava
Reuters izvještava da je većina od 20 savezničkih država, uključenih u zračni most kojim su iz Afganistana evakuirali svoje državljane i Afganistance, objavilo da su završili operaciju. Velika Britanija je, kako je objavljeno, u subotu kanila završiti sudjelovanje u zračnom mostu. Uz otvoreno priznanje da nisu uspjeli iz zemlje izvući sve afganistanske suradnike. Krajnji rok za dovršetak evakuacije je 31. kolovoza.
Šef američkih snaga u zračnoj luci, kontraadmiral Peter Vasely, u stalnom je kontaktu s talibanskim dužnosnicima koji nadziru sigurnost oko aerodroma.U većini slučajeva, kažu američki dužnosnici, talibani su ubrzali ulazak stranih državljana u zračnu luku, Afganistanaca s vizama za SAD, pa čak i Afganistanaca koji se suočavaju s prijetnjama od talibana zbog svog političkog ili društvenog aktivizma ili rada u medijima.
Talibani su partner
SAD je u razgovorima o mogućem nastavku sigurnog diplomatskog angažmana u Afganistanu nakon povlačenja vojnih snaga. O tome se, potvrdio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price, razgovara s međunarodnim partnerima. Dodao je i da se “šalju odgovarajuće poruke i talibanima”. The Washington Post je objavio da talibani traže da SAD ostane diplomatski prisutan i nakon roka za odlazak vojnika. I tako su se interesi talibana i SAD-a uskladili na što je utjecala pojava zajedničke prijetnje, IS-a.
Talibani također žele biti međunarodno priznat partner i za to im je potrebna podrška SAD-a. Iako se u SAD-u javljaju brojni kritičari razgovara s neprijateljskim talibanima, mediji podsjećaju da je već Barack Obama počeo pregovore s tom ekstremističkom sunitskom skupinom. Svjestan da će oni u nekom trenutku kad se SAD povuče biti najmoćnija skupina u Afganistanu. Pregovori je nastavio Donald Trump u Dohi i oni su rezultirali dogovorom o povlačenju SAD-a u svibnju ove godine. Jean-Yves Le Drian, ministar vanjskih poslova, najavio je da će Francuska nastaviti kontakte s talibanima kako bi, između ostalog, osigurala da osobe u pogibelji mogu napustiti zemlju.
Deutsche Welle javlja kako su talibani pozvali žene koje rade u sustavu javnog zdravstva da se vrate na posao. “Afganistanska će granica biti otvorena i ljudi će moći putovati bilo kada u Afganistan i iz Afganistana”, rekao je Šer Muhamed Abas Stanikzai, zamjenik čelnika političkog odbora talibana. Dodao je da bi se školovani ljudi trebali vratiti na posao. “Pripremljen je teren za liječnike, inženjere i učitelje koji su potrebni Afganistanu, kao i za ljude iz svih struka, bilo civilnih ili vojnih. Svi su pozvani da počnu raditi”, istaknuo je. Televizija Al Jazeera je, pozivajući se na talibanski izvor, prenijela da će talibani zatražiti od Katara tehničku pomoć u upravljanju kabulskom zračnom lukom.
Američka se vojska povlači, CIA ostaje s novim zadacima
William Burns, čelnik CIA-e, posjetio je Kabul. I razgovarao s talibanima. A onda je uslijedio teroristički napad koji je potvrdio da talibanima prijeti Islamska država. S kojom se možda neće moći nositi usporedo s formiranjem održive vlasti. I zato će CIA ostati u zemlji. S novim zadatcima i u novim okolnostima, piše The New York Times.
“Bit će puno teže”, rekao je Don Hepburn, bivši agent CIA koji je služio u Afganistanu. Između ostalog i jer je Agencija, navodi, suočena s nizom izazova koji su usmjereni u brojnim smjerovima.
U Afganistanu se cijeli koncept djelovanja mijenja jer više nema američke vojske te će obavještajne operacije biti tajne. Nije isključeno da će biti u suradnji s talibanima. Što otvara pitanje na koje nema odgovora – kako će se politika postaviti u odnosu na skupine koje se bore za rušenje talibanske vlasti. Hoće li im CIA pomagati ili ih prepustiti sebi samima?
Signal nove strategije CIA-e bila je kontrolirana eksplozija kojom je uništena “Eagle Base” (baza orao), posljednji istureni položaj Agencije kod kabulske zračne luke.
Cilj je bio spriječiti da bilo kakva oprema ili informacije koje ostanu ne dođu u ruke talibana. ‘Eagle Base’ izrasla je iz male ispostave u veliko središte koje se koristilo za obuku protuterorističkih snaga afganistanskih obavještajnih agencija.
Prepreka će CIA-inom djelovanju sada će biti raspad doušničkih mreža zbog naglog povlačenja. Ali, kako navode iz sjedišta CIA-e, dobro poznaju situaciju. Ponavljaju da su rano izvijestili o očekivanoj brzini pada afganistanske vlade.
SAD je planirala da će, nakon povlačenja iz Afganistana, moći stacionirati trupe u nekoj od susjednih država, ali to je ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio na susretu s Joem Bidenom u Ženevi u lipnju. CIA će morati računati na podršku iz baza na Srednjem istoku. Pakistan otpada jer ondašnja tajna služba ISI ima interese u Afganistanu i prije će biti konkurent nego saveznik.
Erdoğan: ‘Zapad je u Afganistanu ostavio kaos’
Turski predsjednik Tayyip Erdoğan izjavio je u Sarajevu kako je stanje u Afganistanu ozbiljno upozorenje Zapadu da vodi pažljivu politiku i ne stvara dodatni kaos u kriznim žarištima. “Razvijene zemlje moraju biti znatno pažljivije kada napuštaju neko područje.
To nije bio slučaj u Afganistanu i time se otvara prostor terorističkim skupinama”, rekao je turski predsjednik.
“Današnji talibani nisu oni stari. Nije važno što tko govor nego što tko radi. Važno je što talibani rade sada a ne što su radili u prošlosti”, rekao je Erdoğan.
Milorad Dodik, predstavnik Srba kao konstitutivnog naroda u Predsjedništvu BiH, povukao je paralelu između Afganistana i BiH, aludirajući da bi se međunarodni predstavnici trebali povući i iz te zemlje.
Izbjeglice iz Afganistana stižu i u američku bazu Bondsteel na Kosovu
Evakuirani iz Afganistana zrakoplovima avionima dolaze u američke vojne baze širom Europe. Prema posljednjim informacijama, do subote ujutro izvedeno je 88 letova, a prevezeno je 19.000 ljudi.
Ukupno je do subote ujutro, evakuirano 111.000 ljudi iz Afganistana pa ova operacija predstavlja jedan od najvećih zračnih mostova u povijesti. U vojnu bolnicu u Landstuhlu stigli su i prvi ranjeni američki vojnici, dok je baza u Ramsteinu ključno distribucijsko čvorište. Iz kojeg se pristigli prebacuju u druge američke baze u Europi. Gdje se obavlja provjera pristiglih, primarno afganistanskih državljana kako bi zatim bili prebačeni u SAD.
Prema medijskim informacijama, u bazi Rota u Španjolskoj je 620 osoba, a na Siciliji oko 1000 ljudi. Zrakoplov sa 121 osobom sletio je u petak u zračnu luku glavnog albanskog grada Tirane. Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija su pristale prihvatiti dio evakuiranih.
Zapovjednik američkih snaga u Europi Tod D. Wolters najavio je i da će, neovisno o evakuiranima koji će doći u dogovoru s kosovskom vladom, američka baza Bondsteel na Kosovu biti korištena kao lokacija za pregled evakuiranih prije nego što nastave put prema SAD-u. Na ovu najavu dosad nije bilo nikakve reakcije vlasti u Beogradu. Ipak je to odluka SAD-a.
Do pola milijuna Afganistanaca moglo bi napustiti zemlju zbog krizne situacije, objavila je agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR), uz apel susjednim zemljama da zadrže granice otvorenima za one koji traže sigurnost. Dok se pogoršava kriza u zemlji, nekoliko tisuća Afganistanaca dnevno ulazi u Iran, dok krijumčari i dalje djeluju na granici s Pakistanom, kazala je Kelly Clements, zamjenica visokog povjerenika UNHCR-a.
“Što se tiče brojki pripremamo se za oko 500 tisuća novih izbjeglica u regiji. To je najgori mogući scenarij”, rekla je novinarima u Ženevi Clements. Clements je rekla da je visoki povjerenik UNHCR-a Filippo Grandi razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i drugim donatorima o financijskoj pomoći UNCHR-u za plan zbrinjavanja novih izbjeglica.
Drugi dužnosnici UN -a zatražili su 800 milijuna dolara kako bi se popunila kronična praznina u financiranju Afganistana, a visoki dužnosnik zadužen za humanitarnu pomoć opisao je situaciju kao “katastrofalnu”. Očekuje se da će najmanje jedna trećina Afganistanaca gladovati i zbog suše.
wpDiscuz
