Skulptura belgijskog kralja Leopolda II., spornog zbog kolonijalne prošlosti Belgije, uklonjena je u utorak iz Antwerpena i premješta se u muzej, a nakon rušenja spomenika trgovca robljem u Velikoj Britaniji šire se zahtjevi za uklanjanjem kipova kolonizatora.
Odluka o premještanju kipa slijedila je nakon prosvjeda nekoliko tisuća ljudi tijekom vikenda protiv rasizma koji su se proširili iz Sjedinjenih Država nakon smrti afroamerikanca Georgea Floyda, žrtve policijskog nasilja, prenosi Hina.
Kip Leopolda II. blizu crkve u Ekerenu bio je vandaliziran prošli tjedan kao i druge skulpture s njegovim likom.
Taj potomak njemačke dinastije Saxe-Cobourg bio je belgijski kralj od 1865. do 1909. i upamćen je po kolonizaciji Konga, gdje je u u ime “civilizacijske misije” uspostavio režim koji povjesničari opisuju kao vrlo brutalan, temeljen na eksploataciji lokalnog stanovništva prisilnim radom na proizvodnji kaučuka.
Johan Vermant, glasnogovornik gradonačelnika Antwerpena, rekao je da je kip u svakom slučaju trebao biti uklonjen do 2023. radi obnove, ali s obzirom na to da je “teško vandaliziran prošli tjedan” premještanje u muzej Middelheim dogodit će se ranije.
Osim prosvjeda pod geslom “Crni životi vrijede” u Antwerpenu, Bruxellesu i Liegu prošli vikend, pitanje rasizma i nasilja prema crncima predmet je peticije koja se potpisuje u Belgiji koja je kao i brojne države u Europi i u svijetu upozorila da je rasizam žilav i kod njih, a ne samo u SAD-u.
Skupina nazvana “Popravimo povijest” traži povlačenje s javnog prostora u Bruxellesu svih kipova Leopolda II., suverena kojega smatraju odgovornim za “istrebljenje” milijuna Kongoanaca.
Val rušenja kipova kolonizatora
Nakon spektakularnog uklanjanja kipa trgovca robljem u Bristolu, postavlja se pitanje koje će sljedeće kamene ili brončane glave pasti, piše agencija AFP i prenosi da su antirasisti odlučni ukloniti iz javnog prostora simbole kolonijalističke prošlosti.
U nedjelju je spomenik Edwarda Colstona, trgovca robljem s kraja 17. stoljeća koji je financirao izgradnju brojnih ustanova u Bristolu srušen s podesta i bačen u rijeku.
U utorak navečer, u vrijeme kada je predviđen ukop Georgea Floyda, predviđa se u Oxfordu u Velikoj Britaniji rušenje kipa Cecila Rhodesa, rudarskog magnata, političara kolonizatora koji je bio aktivan u današnjoj Južnoafričkoj Republici u 19. stoljeću.
Prije četiri godine, slični skupovi na poziv skupine “Rhodes must fall” (Rhodes mora pasti) nisu urodili plodom: Oriel College odlučio je očuvati skulpturu pred zgradom fakulteta.
Peticija za njezino uklanjanje prikupila je u utorak ujutro 16.000 potpisa.
Otvoreno pismo zamjeniku dekana sveučilišta s potpisom više od 6.000 osoba i udruga, traži da se učini više kako bi se iskorijenio rasizam iz tog uglednog sveučilišta na kojem su i danas “crni studeni podzastupljeni”.
Nacionalna rasprava
U videoporuci, premijer Boris Johnson rekao je da “razumije” mirne prosvjede, ali je osudio one koji krše zakon, napadaju policiju i vandaliziraju javne spomenike.
Rasprava o kolonijalnoj prošlosti Ujedinjene Kraljevine nije nova i predmet je pritiska koji traju, napose zahtjeva Grčke da joj London vrati slavni friz s Partenona u Ateni koji je izložen u Muzeju u Londonu.
Sveučilišta sada propituju i vlastitu prošlost pa je tako lani vrlo ugledno sveučilište Cambridge pokrenulo istragu kako bi utvrdilo je li i samo bilo financirano novcem zarađenim radom crnih robova.
“Vrijeme je za otvorenu raspravu o nasljeđu kolonijalizma u Velikoj Britaniji”, napisala je na Twitteru zastupnica laburista Layla Moran.
Kampanje za uklanjanje spomenika kolonijalistima traju i u Walesu i Škotskoj gdje se predviđa ruđenje tamošnjih spomenika.
U Londonu blizu zgrade parlamenta meta je bio i kip bivšeg konzervativnog premijera Winstona Churchilla čije su riječi o rasnim pitanjima izazivale kontroverze, pa je natpis “bio je rasist” osvanuo na podestu kipa.
Nešto dalje, uz podest kipa Nelsona Mandele, borca protiv apartheida okupljaju se prosvjednici u spomen na Georgea Floyda.
Laburistički gradonačelnik Londona Sadiq Khan priopćio je “naši spomenici, imena naših ulica i javnih prostora odražavaju prošle epohe (…), tako to više ne može”, te je najavio osnutak povjerenstva koje bi trebalo popraviti to pitanje.
Zemlja El Fatihovih sinova, ponovno kasni…
BiH kao i uvijek, kasni u svom društvenom razvoju. I dok su se u Europi događale građanske revolucije u BIH se dogodio obrnut proces. Kapetan Gradaščević digao je pobunu za zaštitu begovskih prava, odbivši pristati na jednakost u pravima i obvezama kršćana u BIH i muslimana.
BIH je i danas prepuna simbola svoje tužne kolonijalne povijesti. Ne samo da su osmanski sultani premrežili BIH toponime, ulice , imena džamija, nego se čak u duhu nekolonijalizma Turske usred BIH obilježavaju pobjede osmanske vojske ili se slave državni praznici Turske.
Zamislite Kongo u kojem se ulice daju po belgijskim kraljevima, slavi se dan belgijskog djeteta, ili se tvrdi da je francuska vlast u Kongu, bila ispred vremena, civilizacija tolerancije i humanizma.
wpDiscuz
