VISOKA PRIMANJA Političari žele manje plaće, ali im “ne da zakon”

Povodom nesvakidašnjeg događaja u Bosni i Hercegovini da zastupnici bez ičijeg pritiska izglasaju smanjenje osobnih primanja, što se dogodilo u Skupštini Tuzlanske županije, političari iz više stranaka i struktura, od parlamenta BiH do entitetskih parlamenata, su uglavnom rekli da se radi o dobrom postupku njihovih kolega, te dasu spremni isto uraditi.

Iz SNSD-a kažu da su u proteklom razdoblju predložili više zakona koji bi regulirali ovo pitanje, ali kako je problem u zakonu na razini BiH, pišu Nezavisne novine.

“Svi smo konstatirali da je takvo nešto potrebno uraditi. SNSD je samo u posljednje vrijeme predložio više zakona u vezi s ovom oblasti koji su na kraju i prošli, ali ništa nije moglo biti promijenjeno i završeno zato što u Domu naroda BiH nije izmijenjena ustavna odredba koja kaže da se zastupnicima ne može mijenjati plaća u tijeku mandata”, kazala je Dušanka Majkić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Zastupnik Mirsad Đonlagić (SBB) podsjeća da je inicijator ukidanja “bijelog kruha”.

“To pokazuje moj stav prema ovakvim stvarima, također svi mi u klubu SBB-a smo spremni sudjelovati u uvođenju reda u oblasti visine plaća i privilegija koje su izvan svake pameti. Podsjetio bih sve da na ovim prostorima nisu davno bili platni razredi, pa se znalo tko koliko dobiva i po kojoj osnovi”, navodi Đonlagić.

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a i šefica kluba ove stranke u Zastupničkom domu parlamenta BiH, istaknula je kako je stranka kojoj pripada spremna na svaku vrstu smanjenja troškova.
“SDS je u ožujku predložio da Ministarstvo financija usvoji novi zakon o plaćama i naknadama, ali do dan-danas ništa od toga nije urađeno. Zašto, morate pitati njih. Mi smo čak poslije toga usvajali zaključke na Povjerenstvu za financije i proračun, koje smo im slali i tražili da urade zakon i donesu sustavno rješenje za naknade po raznim osnovama i smanjenja plaća, čak vjerujem i da je čitav parlament spreman to uraditi, čim Ministarstvo obavi svoj dio posla”, navodi ona.

Miladin Stanić, koji je zastupnik SDS-a u Narodnoj skupštini RS, ima sličan stav.

“Ja sam više puta u Narodnoj skupštini predlagao da primanja koja su veća od dvije prosječne plaće budu predmet smanjenja, od zastupnika i članova svih struktura i tijela pa do direktora javnih poduzeća koja imaju negativna revizorska izvješća i drugih”, kazao je Stanić.

Saša Mitrović (DF), zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma FBiH, kaže da je zadovoljan novim zakonom koji su zastupnici donijeli u Tuzli, te kako je to bio jedan od uvjeta kada je stranka kojoj pripada ulazila u vlast.

“Kada samo ulazili u vlast u Tuzlanskoj županiji, jedan od naših uvjeta, između ostalog, bio je i smanjena plaća. Jučer je usvojen zakon, iako mislim da se to moglo još malo doraditi, pozitivna stvar je i što se od sada rad u raznim
povjerenstvima uopće neće plaćati. Moje mišljenje je da su plaće velike za naše uvjete i u odnosu na običnog čovjeka, tako da bi ih trebalo korigirati. Vjerujte, ja sam nekada radio za 600 KM, a sada ovo, previše je stvarno, tako da svako smanjenje podržavam”, kazao je Mitrović.

Mehmed Bradarić, zastupnik u prošlom sazivu državnog parlamenta i jedan od rijetkih koji su se odrekli “bijelog kruha” i plaće od 4.600 KM u trajanju od godinu dana po isteku mandata, ne slaže se sa svojim kolegama koje su rekle da zakon koči smanjenje plaća i naknada.

“Što se tiče Tuzlanske županije i njihove odluke, vidjet ćete da je tu u pitanju obična kozmetika i predstava, za godinu dana ništa od toga neće biti realizirano, ali će se oni imati na što pozivati. Na drugoj strani, kad god se pokrene ovakva priča, političari ističu kako smanjenje plaća ne dozvoljava Ustav. Pa to je jedna obična glupost. Da hoće, Vijeće ministara BiH u svakom trenutku može donijeti takvu odluku, kao što mogu i ukinuti ‘bijeli kruh’, ali neće”, istaknuo je Bradarić.

Primanja članova tročlanog Predsjedništvo BiH dostižu skoro 7.000 KM, uz pripadajuće paušale i troškove za odvojeni život, a primanja bh. parlamentaraca kreću se od 4.000 do 6.500 KM, što je više od plaće premijera Slovenije.

Više od šest prosječnih plaća isplati se i predsjedavajućem Vijeća ministara, kao i ministrima, dok je, primjera radi, mjesečna plaća premijera Republike Hrvatske 18.000 kuna, što je oko 3,2 prosječne mjesečne plaće u toj zemlji. Izdašne plaće primaju i premijeri dva entiteta, FBiH i RS, koji mjesečno naplate oko 3.400 KM, odnosno, 3.900 KM.